Znate li šta je vitiligo?

0
80

Vitiligo je donedavno bio potpuno nepoznata bolest o kojoj se počelo govoriti zahvaljujući društvenim mrežama. Najčešće se definiše kao autoimuno stanje kod kojeg se na koži razvijaju blijede ili bijele mrlje, što je uzrokovano nedostatkom melanina koji daje pigment.

O vitiligu je prvi javno progovorio Michael Jackson, koji je još 1993. godine otkrio kako pati od ove autoimune bolesti, koja je zapravo uzrok njegovog svijetlog tena, za što mu mnogi nisu vjerovali, jer se do tada o njoj nije mnogo govorilo.

Činjenica da zahvata tek 1 posto populacije te nedostatak istraživanja doprinijeli su tome da ova bolest ostane nepoznanica u javnosti.

Međutim, svijest o njenom postojanju proširila se u posljednjih nekoliko godina zahvaljujući društvenim mrežama. Jedna od onih koji su doprinijeli podizanju svijesti o ovom stanju jeste manekenka Winnie Harlow, koja također pati od ovog kožnog oboljenja.

Vitiligo se manifestuje u vidu jasno ograničenih mliječnobijelih polja različite veličine, obično kružnog oblika i simetričnog rasporeda.

Winnie Harlow (Foto: Shutterstock)

Često započinje kao blijeda mrlja kože koja postepeno postaje potpuno bijela. Središte mrlje može biti bijelo, a oko njega bljeđa koža. Ako se ispod kože nalaze krvne žile, može biti blago roze boje.

Ivice mogu biti glatke ili nepravilne, a ponekad su crvene i upaljene ili dolazi do hiperpigmentacije koja izaziva smeđu boju kože.

Iako vitiligo može utjecati na bilo koje područje kože, svijetle mrlje koje nastaju kao posljedica bolesti se najčešće dešavaju na licu, vratu i rukama te na naborima kože.

Također se ponekad može razviti tamo gdje postoje korijeni kose, na tjemenu. Nedostatak melanina u koži može pretvoriti kosu u zahvaćenom području u bijelu ili sijedu.

Vitiligo ne uzrokuje nelagodu na koži, poput suhoće, ali mrlje povremeno mogu svrbjeti.

Stanje se razlikuje od osobe do osobe. Neki ljudi dobiju samo nekoliko malih, bijelih mrlja, ali drugi dobiju veće bijele mrlje koje se spajaju na velikim površinama kože.

Foto: Shutterstock

Ne može se predvidjeti koliko će koža biti pogođena, a bijele mrlje su obično trajne. Najčešće počinje između 10. i 30. godine života i veže se za druge bolesti poput dijabetesa, bolesti štitne žlijezde, alopecije itd.

U 30 posto slučajeva vitiligo je nasljedna bolest, a pretpostavlja se da dolazi do razaranja melanocita iz još nepoznatih razloga.

Kao uzrok bolesti navode se genetske predispozicije koje budu potaknute različitim faktorima kao što su: fizička trauma, opekotine od sunca, emocionalni stres, bolest i trudnoća.

Bijele mrlje uzrokovane vitiligom obično su trajne, a kada je riječ o mogućnostima liječenja, postoji nekoliko tretmana koji ne garantuju dugotrajne rezultate.

Ako su mrlje relativno male, za njihovo pokrivanje mogu se koristiti pigmentirane kreme. Obnavljanju pigmenta pomažu steroidne kreme, međutim njihova dugotrajna upotreba može uzrokovati strije i stanjivanje kože.

Također, jedan od tretmana je i fototerapija (liječenje svjetlošću). Iako tretman može pomoći u vraćanju boje vašoj koži, učinak obično ne traje niti može zaustaviti širenje stanja.