Većina ljudi o bakterijama razmišlja kao o sićušnim organizmima koji se razmnožavaju u prljavom okruženju i uzrok su mnogih bolesti. Ali, valja imati na umu da nisu sve bakterije iste – mnoge od njih ne samo da su dobre za nas, već su i ključne za naše dobro zdravlje. Da bi dobre bakterije obavljale svoj posao kako treba, poput stanica u našem tijelu, potrebna im je optimalna prehrana.
Svako ljudsko biće ima milione bakterija po cijelom tijelu. Žive na površini vaše kože, oblažu nos i grlo te prekrivaju unutrašnjost vašeg gastrointestinalnog trakta – ‘dugu cijev’ koja započinje u ustima i završava na analnom otvoru.
U crijevima postoji oko hiljadu različitih bakterija koje se u najvećoj koncentraciji nalaze u donjem dijelu probave, u crijevima. Kolonije tih crijevnih bakterija zajedno se zovu mikrobiom.
Međusobni utjecaj crijevnog mikrobioma te našeg cjelokupnog zdravlja i dobrobiti relativno je novo područje proučavanja, a naučnici konstantno uče sve više o toj tematici. Smatra se da bi mikrobiom mogao biti povezan s brojnim stanjima, uključujući bolesti srca, Alzheimerovom bolesti i nekim vrstama raka.
Ono što je poznato je činjenica da crijevni mikrobiom ima presudnu ulogu u nekoliko tjelesnih sistema. Naprimjer, pomaže u razgradnji vlakana iz prehrane koja ne možemo probaviti. Pritom proizvodi i masne kiseline koje su nam potrebne za smanjenje upala u tijelu, za dobar rad mozga i mišića te za smanjenje holesterola i glukoze u krvi.
Mikrobiom u crijevima nas štiti od bolesti
Mikrobiom, također, sintetizira esencijalne vitamine, poput B2 (riboflavin), B3 (niacin), B12, K i folate. Osim toga, pomaže našem imunološkom sistemu sustavu u zaštiti od opasnih bakterija koje uzrokuju bolesti te u povećavanju broja krvnih stanica potrebnih za borbu protiv infekcija.
Kako bi razina crijevnog mikrobioma bila dobra važno je paziti na prehranu jer ono što unosimo u organizam izravno utječe na zdravlje naših crijeva, a samim time i na našu otpornost na bolesti.
„Naš imunološki sistem mora biti što učinkovitiji kada naiđemo na bakterije i viruse. Potreban mu je stalni dnevni unos hranjivih sastojaka kako bi se udovoljilo toj potrebi“, kaže dijetetičarka Sophie Medlin i dodaje kako je naš mikrobiom nevjerojatno raznolik, pa je potrebna zdrava, uravnotežena prehrana kako bi se ta raznolikost održala u dobroj formi. No, važna je i raznolikost u prehrani.
Jedite raznoliko, to je najbolje za održavanje dobrih bakterija
„Postoji mnogo različitih vrsta korisnih bakterija i sve one vole jesti različitu hranu. Iz tog je razloga prehrambena raznolikost ključna, to se posebno odnosi na jedenje hrane biljnog podrijetla. Mnogi od nas zaglave u kolotečini tako što iznova kupuju i jedu isto voće i povrće. Pokušajte dodati u jelovnik jedno ili dva nova komada voća i povrća svake sedmice, tako ćete dati podršku svom imunološkom sistemu“, pojasnila je.
Jedite dovoljno vlakana
Prema Britanskom dijetetskom udruženju, ključna hranjiva tvar za raznolikost i poticanje crijevnih bakterija su vlakna. Njihov savjet je u svakodnevnu prehranu uvrstiti hranu bogatu vlaknima.
Vlakna su kategorizirana kao topiva koja se nalaze u hrani poput voća, graha i zobi ili netopiva čiji su izvori cjelovite žitarice, pšenične mekinje i orašasti plodovi. No, opće pravilo je da svaka hrana bogata vlaknima sadrži obje vrste.
Preporučeni dnevni unos dijetalnih vlakana za odrasle je 30 g dnevno, ali većina nas pojede dvije trećine preporučene količine, pokazalo je istraživanje. I djeca imaju tendenciju jesti manje vlakana nego što im je potrebno: 15 g dnevno za djecu od dvije do pet godina, 20 g za djecu od pet do 11 godina i 25 g za onu staru od 11 do 16 godina.
Dijetetičarka je prokomentirala i povezanost Covida-19 sa prehranom, odnosno naglasila je važnost jačanja imuniteta.
„To je potpuno novi virus pa još nemamo odgovore na to može li nas od njega zaštititi određeni način prehrane ili uzimanje nekih dodataka prehrani. Najbolje što možemo učiniti za sebe i svoje zdravlje je održavati imunološki sistem jakim“, savjetuje Sophie Medlin, a prenosi patient.info.
