Vrijedi pokušati: Vitamin koji ima ulogu u zaštiti dišnog sistema od infekcija

Istraživanja pokazuju da gotovo 50 posto populacije pati od manjka vitamina D, a upravo se on ističe kao moćan u borbi protiv koronavirusa.

Vitamin D čini grupa od sedam vitamina koji se sintetiziraju u koži pod utjecajem sunca, odnosno u direktnom izlaganju ultraljubičastim zrakama. Upravo ga zato nazivamo sunčanim vitaminom. On ima važnu ulogu u održavanju koncentracije kalcija u tijelu, pridonosi jačim kostima i zdravim zubima, garantira mišićni tonus, a sada se sve više govori i o njegovim protektivnim svojstvima od respiratornih infekcija. Taj moćni antiinfektivni nutrijent mogao bi nam biti od pomoći u borbi protiv koronavirusa.

Preporučeni dnevni unos vitamina D

Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da je gotovo 50 posto populacije u nedostatku vitamina D. Prosječnoj odrasloj osobi dnevno treba od 5 do 10 mikrograma, što je iznimno mala količina. No ako ste osoba koja većinu dana provodi u uredu ili zatvorenoj prostoriji, ta se doza povećava. Nedostaci vitamina D veći su i tokom zimskih mjeseci jer nismo toliko izloženi suncu. Djeci koja tada provode većinu vremena u zatvorenom preporučuje se 15 mikrograma, a starijim osobama i 20 mikrograma.

Nove studije objavljene u Journal of Infection and Public Health pokazale su da suplementacija vitaminom D pokazuje protektivna svojstva od respiratornih infekcija. Oni pak predlažu konzumaciju od 25 do 50 mikrograma dnevno.

Jedno je sigurno – vitamin D preporučuje se pojačano unositi posebno u zimskim mjesecima. Znanstvene studije ukazale su na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, posebno infekcija gornjeg respiratornog sistema te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije.

Hrana bogata vitaminom D

Nedovoljne količine vitamina D mogu se nadomjestiti odgovarajućom prehranom i suplementacijom vitamina D. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani jesu ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, potom u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, plodovima mora (masne ribe i riblja ulja osiguravaju 15 – 25 % ukupnog unosa), shiitake gljivama, jetri te žumancetu jajeta (osiguravaju 11 – 13 % ukupnog unosa).

PROČITAJTE  Stručnjaci upozoravaju na prekomjernu upotrebu vitamina D

Da biste prehranom unijeli dovoljne količine vitamina D, ne morate svaki dan na tržnicu po svježu ribu niti potrošiti budžet na namirnice. Važno je da osvijestite koje su to namirnice i da ih češće konzumirate. Dobra su opcija i konzervirane plave ribe, posebno srdela, koja ima znatan udio vitamina D u svojim koščicama. Sardine iz konzerve sadrže oko dva puta više vitamina D od jaja, odnosno sardine u ulju sadrže 4,8 mikrograma na 100 grama, a sirovo jaje 2 mikrograma na 100 grama. Pokazali su to podaci koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država.

Uz prehranu bogatu vitaminom D svakako pokušajte što više vremena provoditi na otvorenom i umjereno se izlagati suncu i tokom zimskih mjeseci.