Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv dijabetesa. Dijabetes predstavlja jednu od najraširenijih hroničnih bolesti, a u narodu se “odomaćio” i drugi naziv – šećerna bolest. Bolest je raširena kod oba spola i kod djece. Smatra se da od 5-10 posto svjetske populacije boluje od neke vrste dijabetesa, a pretpostavlja se da je ovaj broj još veći, jer mnogi ljudi nisu svjesni da su oboljeli.
Kada tijelo prestaje da proizvodi hormon inzulin ili ga ne koristi u potrebnoj mjeri, dolazi do skoka nivoa šećera u krvi. Inzulin je od ključne važnosti za ispravno funkcionisanje organizma jer je odgovoran za proces unošenja šećera u ćeliju, čime se osigurava energija potrebna za svakodnevne aktivnosti. Ovo oboljenje je veoma teško i dugotrajno, gotovo neizlječivo i iz korijena mijenja život i svakodnevne navike oboljelog.
Fiziološki, prilikom dijabetesa ćelije pankreasa proizvode ili manju količinu inzulina ili čak potpuno prestaju da luče ovaj hormon, zbog čega se šećer-glukoza zadržava u krvi. Ovakvo stanje u medicini naziva se hiperglikemija. Ona je praćena i drugim biohemijskim problemima – smanjenom sintezom proteina i masti, i remećenjem funkcionisanja cjelokupnog metabolizma.
VRSTE DIJABETESA
Iako se za sve vrste šećerne bolesti koristi zajednički, opšti naziv, postoje jasne razlike između pojedinih vrsta ovog oboljenja. Tako razlikujemo 4 glavne vrste dijabetesa – dijabetes tipa 1, dijabetes tipa 2, trudnički i tzv. predijabets.
Prvi tip ove bolesti po pravilu se dijagnosticira kod djece i omladine zbog čega se naziva i “juvenilni dijabetes”. Ova vrsta bolesti karakteriše se time što tijelo uopšte ne proizvodi inzulin, zbog čega je neophodan redovan dnevni unos tog hormona putem injekcija.
Dijabetes tipa 2 je najčešći i najrašireniji tip bolesti. U ovom slučaju ili tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili dolazi do problema u djelovanju tog hormona na ćelijskom nivou, odnosno, ćelija odbija da ga prihvati zbog nedostatka inzulinskih receptora i nastaje tzv. inzulinska rezistencija.
U svakom slučaju, sindrom nedostatka inzulina rezultira time da glukoza ostaje u krvi umjesto da odlazi u ćelije gdje je najpotrebnija. Ovo konačno dovodi do dvostrukog efekta – ćelije su “gladne” glukoze, a visok sadržaj ove materije u krvi, na duži rok dovodi do oštećenja bubrega, očiju, nerava i srca.
Treća vrsta dijabetesa je raširena kod specifične grupe – trudnica. Naime, oko četiri posto trudnica ima povišen sadržaj glukoze u krvi. Razlog je hormonalne prirode, jer jedna vrsta hormona koja pomaže pravilnom razvoju trudnoće direktno dovodi do toga da inzulin slabije djeluje, odnosno javlja se inzulinska rezistencija, zbog čega je tijelu trudnica potrebno do tri puta više ovog hormona nego što je normalno. Ovo stanje je opasno i po plod i može naškoditi njegovom razvoju, što znači da je sa terapijom neophodno početi na vrijeme.
Konačno, poslije mnogo sporenja i predijabetes je uključen u još jednu vrstu šećerne bolesti, iako je mnogo blaži i predstavlja, kako doktori kažu “uzbunu najvišeg stepena”, prije pojave pravog dijabetesa, i to uglavnom dijabetesa tipa 2.
Predijabetes se odlikuje visokim sadržajem glukoze u krvi, koji opet nije toliko alarmantan kao kod težih stanja. Međutim, pošto se referentne vrijednosti glukoze u krvi asociranih sa dijabetesom stalno smanjuju, mnogi ljudi sa predijabetesom postaju i zvanično bolesni od šećerne bolesti.
KOMPLIKACIJE
Simptomi dijabetesa su učestalo mokrenje, jaka i konstanta žeđ, i pojačan apetit. Ovo su prvi znaci, ali pravi problemi nastaju kasnije, jer sam dijabetes dugotrajna bolest sa teškim komplikacijama. U slučaju neliječenja, oboljeli duplo češće oboljevaju od kardiovaskularnih i bubrežnih bolesti, dolazi i do bubrežnog kolapsa. Problemi sa očima su veoma česti, među njima i djelimičan ili potpuni gubitak vida. Također, oštećenja nerava veoma su raširena, kao i mikrovaskularna oštećenja što rezultira i pojavom polineuropatije kao i impotencije kod muškaraca. Posebno je opasno nastajanje otvorenih rana na nogama na kojima se razvija i gangrena, što može dovesti do amputacije.
SMANJITE RIZIK
Dijabetes je predstavljao gotovu neizlječivo stanje, sve dok 20-ih godina 20. stoljeća nije izolovan inzulin, a ubrzo je započeta i njegova industrijska proizvodnja. Terapija ove bolesti podrazumijeva svakodnevan unos inuzlina putem injekcija, a kod trudničkog dijabetesa on često nestaje nakon porođaja. Iako je u pitanju izuzetno teška bolest, treba znati da oboljeli od šećerne bolesti pridržavajući se redovne terapije može sebi osigurati dugotrajan i ispunjen život.
Također, postoji veliki broj aktivnosti i savjeta kojih se treba pridržavati kako bi se ili smanjile negativne strane dijabetesa ili čak spriječilo njegovo pojavljivanje, posebno prelazak iz predijabetesa u akutno stanje bolesti.
Smatra se da je težina jedan od glavnih uzročnika šećerne bolesti, pa se smanjenje prekomjerne težine nameće kao obaveza svima koji imaju dijabetes i predijabetes.
Preporučuje se uravnotežena ishrana i smanjen unos masti i ugljikohidrata i treba kontrolisati i količinu masti (ispod 30% dnevno unesenih kalorija). Kontrola količine holesterola također je obavezna, kao i njegovo održavanje u normalnim vrijedostima. Fizička aktivnost direktno pomaže pravilnijem metabolizmu šećera i sagorijevanju glukoze u organizmu, i redovna rekreacija znatno smanjuje rizik od pojave dijabetesa. Treba znati da je šećerna bolest genetski uslovljena, tako da svako ko je u prethodne 2-3 generacije imao 2 ili više oboljelih od dijabetesa, spada u potencijalno opasnu grupu i trebalo bi redovno da vrši kontrole.
Cimet protiv dijabetesa
Studija rađena na univerzitetu Malmo u Švedskoj pokazala je da jedna kašičica cimeta u desertu snižava nivo šećera u krvi. Stručnjaci smatraju da cimet snižava šećer i masnoće u krvi i pomaže u prevenciji i liječenju dijabetesa tipa 2. Cimet se posebno preporučuje ljudima sa metaboličkim sindromom (stanje pred dijabetes), koje se može kontrolisati, prije svega promjenama životnih navika.
Pet obroka dnevno
Svaki dijabetičar treba da ima 5-6 obroka u toku dana (prema datoj dijeti), i to otprilike u isto vrijeme. Ti obroci obuhvataju 3 glavna obroka (doručak, ručak, večera) i 2-3 sporedna (prepodnevna, popodnevna užina i užina prije spavanja). Prilikom ovako raspoređenih obroka ne dolazi do nagomilavanja šećera u krvi, već njegov nivo lako oscilira. U protivnom, šećer se naglo nagomilava u krvi, što u dužem vremenskom periodu oštećuje krvne sudove, srce i druge važne organe.
DESET NAMIRNICA PROTIV DIJABETESA
Dijabetes je sveprisutna bolest današnjice – često je pratilac gojaznosti, ali i stresnog načina života. Iako postoje brojni lijekovi i inzulinske injekcije, to ni u kom slučaju nije dovoljno, jer u kontrolu šećera u krvi uvijek moraju biti uključene i promjene u ishrani. Deset namirnica koje se preporučuju za stabilizaciju šećera u krvi ne savjetuju se samo dijabetičarima, nego i zdravima.
Integralne žitarice
Visok unos vlaknastih ili balastnih materija iz integralnih žitarica i magnezija mogu se dovesti u vezu sa smanjenim rizikom obolijevanja od dijabetesa tipa 2, ustanovili su stručnjaci Njemačkog instituta za ishranu iz Potsdama.
Šparoge
Šparoge imaju nisku energetsku vrijednost – 100 grama jestivog dijela daje samo 25 kcal. Njena biološka vrijednost je u bogatom sadržaju vitamina i minerala. Odlične su zbog antioksidansa, koji direktno utječe na stabilnost šećera u krvi.
Mahunarke
Suhe mahunarke nisu samo odlična hrana za srce, nego i za stabilizaciju šećera. Treba ih namočiti u vodi nekoliko sati prije kuvanja.
Brokula
Brokula je superzdrava namirnica. Intenzivna boja ovog povrća najbolji je pokazatelj da sadrži antioksidanse, vitamine i ostale hranljive materije.
Mrkva
Mrkva sadrži karotenoide, antioksidanse koji štite srce i regulišu šećer. Dokazano je da osobe koje imaju veći nivo karotenoida u krvi imaju upola manji rizik da obole od dijabetesa.
Riba
Poznate omega-3 masne kiseline, kojih u ribi ima u izobilju, nisu samo hrana za zdravo srce i krvne sudove, nego imaju i pozitivno djelovanje na regulisanje nivoa šećera u krvi.
Orašasti plodovi
Bogati su mineralima i zdravim masnoćama, pa bi ih svakako trebalo uvesti u redovnu ishranu, a ne samo tretirati kao grickalice.
Narandže
Sadrži fitonutritijente (hranljive materije iz biljaka) koji pomažu u borbi protiv dijabetesa. Pored toga, narandža je bogata flavonoidima i karotenoidima.
Zeleni čaj
Obiluje antioksidansima, a na regulaciju šećera u krvi posebno utiče tanin. Umjesto kafe, pokušajte usvojiti naviku konzumiranja zelenog čaja.
