Trebaju li države poslušati naučnike i dodati vitamin D u hljeb i mlijeko

Naučnici u Velikoj Britaniji su pozvali ministre u vladi da odobre dodavanje vitamina D uobičajenoj hrani poput hljeba i mlijeka kako bi pomogli u borbi protiv koronavirusa.

Otprilike polovina populacije u Velikoj Britaniji ima nedostatak vitamina D, a vladine smjernice da građani trebaju uzimati suplemente ne djeluju, barem prema mišljenjima stručne grupe koju je formirao dr. Gareth Davies, istraživač medicinske fizike, piše Guardian.

Prema nekim studijama, nizak nivo vitamina D može dovesti do većeg rizika od zaraze koronavirusom ili od ozbiljnijih posljedica infekcije.

Prošle sedmice istraživači u Španiji otkrili su da 82% pacijenata sa koronavirusom od 216 primljenih u bolnicu ima nizak nivo vitamina D. Slika je, međutim, mješovita – neka istraživanja pokazuju da nivo vitamina D ima malo ili nimalo utjecaja na Covid-19, gripu i druge respiratorne bolesti.

Nedostatak vitamina D kod djece može izazvati rahitis, a kod odraslih osteomalaciju (meke kosti koje dovode do deformacija). Djeca s ozbiljnim nedostatkom vitamina D sklona su hipokalcemiji – niskom nivou kalcijuma u krvi što dovodi do napada i zatajenja srca.

Međutim, Javno zdravstvo Engleske i Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite odbili su pozive tokom posljednjih 10 godina da dopuste obogaćivanje vitaminom D namirnice poput mlijeka, hljeba i soka od narandže, što je praksa u Finskoj, Švedskoj, Australiji i Kanadi.

“Po mom mišljenju, jasno je da vitamin D ne samo da može zaštititi od ozbiljnosti bolesti, već može zaštititi i od infekcije. Za obogaćivanje hrane trebalo bi pažljivo planirati da bi se efikasno uvelo, posebno jer ljudi sada uzimaju dodatke. Biranje prave hrane za obogaćivanje trebalo bi biti pažljivo. Ali jasno je da trenutna politika ne funkcionira – barem polovina stanovništva ima nedostatak vitamina D”, rekao je Davies.

PROČITAJTE  Neki stručnjaci sada ipak tvrde da je nepoznato koliko je vitamin D učinkovit u zaštiti od korone

Adrian Martineau, profesor respiratornih infekcija na Univerzitetu Queen Mary u Londonu, koji nije dio Daviesove grupe, vodi kliničko ispitivanje kako bi ispitao može li vitamin D smanjiti rizik od Covid-19 ili njegovu ozbiljnost. Studija Coronavit, koja je započela prošle sedmice, a iza nje stoje Charts Charity, Fischer Family Trust i AIM Foundation, pratit će preko zime više od 5.000 ljudi.

“Vlada preporučuje da cijela populacija uzima dodatke vitamina D u zimskim mjesecima, a osobe u visokorizičnim grupama uzimaju ih tokom cijele godine. Ali mi znamo da ljudi to jednostavno ne rade u značajnom broju. Čak i ja ponekad zaboravim uzeti dodatak”, rekao je Martineau.

Naš organizam proizvodi vitamin D kao odgovor na jaku sunčevu svjetlost. U Velikoj Britaniji to znači da se od oktobra do marta ljudi moraju oslanjati na druge izvore: masnu ribu, jaja i dodatke prehrani.

Neke namirnice, poput žitarica za doručak i gljiva, obogaćene su vitaminom D, a ljudi u domaćinstvima sa malim primanjima imaju pravo na besplatne multivitamine. Bijelo brašno u Velikoj Britaniji već je obogaćeno vitaminima B1 (tiamin) i B3 (niacin), a prošle godine vlada je započela savjetovanje o dodavanju vitamina B9 (folna kiselina) kako bi se spriječile urođene mane mozga i kičme .

Studija iz 2019. godine na Univerzitetu u Birminghamu, koju je vodila Magda Aguiar pokazala je da bi bilo najmanje 25% manje slučajeva nedostatka vitamina D u narednih 90 godina ako bi se usvojilo utvrđivanje brašna, čime bi se uštedjelo oko 65 miliona funti.

Profesor Louis Levy, šef nutricionističkog odsjeka britanskog Ministarstva zdravstva, prije tri godine je kazao kako nema dovoljno dokaza da će vitamin D smanjiti rizik od respiratornih infekcija, ukoliko se da saglasnost da se taj vitamin stavlja u neke osnovne namirnice.

PROČITAJTE  Šta trebate znati o odnosu vitamina D i raka dojke