Stručnjaci otkrili koliko minuta u danu morate hodati da biste ‘poništili‘ loše posljedice sjedenja

Hodanje najmanje 11 minuta dnevno moglo bi umanjiti nepoželjne zdravstvene posljedice dugotrajnog sjedenja, prema novom istraživanju koje prenosi i New York Times.

Studija koja proučava načine na koje aktivnost i neaktivnost utječu na produženje, odnosno smanjenje životnoga vijeka, bazira se na podacima desetaka hiljada ljudi. Između ostaloga, rezultati su pokazali i kako su oni koji su najveći dio života proveli sjedeći bili suočeni s rizikom da umru u mlađim godinama, ali i kako su oni koji su se uz sjedenje pojačano kretali, tu prijetnju uspješno smanjili.

Za većinu je danas sjedenje neizbježno. Na poslu, kod kuće, uobičajeno je tokom radnih sati, ali i odmora, sjediti. Baš je zato važno tu “aktivnost” nadoknaditi tjelovježbom ili makar hodanjem. To naročito predstavlja nekima izazov tokom posljednjih mjeseci – negativne posljedice koje je donijela pandemija itekako su se odrazile i na opću aktivnost ljudi.

Ne samo da su fitness i sportski centri te teretane zatvorene, već je onima u ugroženim skupinama postalo riskantno kretati se gdje se nalazi veći broj ljudi. Sve to ograničava i vrijeme i načine ljudima koji imaju želju baviti se tjelesnom aktivnošću.

Kraći zimski dani, uz to, sigurno nisu pomogli.

No ovo bi istraživanje moglo potaknuti neke makar na šetnju. Fizičko kretanje, pa i u obliku hodanja, i to svega 11 minuta na dan, moglo bi donijeti kvalitetne i pozitivne posljedice na zdravlje. Drugim riječima, ono što je ova studija pokazala, činjenica je da ljudi koji većinu svoga vremena provode na kauču imaju veće šanse umrijeti u mlađim godinama od onih koji se kreću.

Ako na poslu sjedite osam sati, a navečer šetate pola sata, je li to dovoljno da poništite većinu zdravstvenih rizika koje donosi prekomjerno sjedenje?

PROČITAJTE  Pet savjeta za one koji žele da smršave hodanjem

Neka prošla istraživanja sugeriraju da je odgovor negativan. Studija iz 2016. u kojoj je učestvovalo više od milion ljudi otkrila je da muškarci i žene trebaju umjereno vježbati otprilike 60 do 75 minuta dnevno kako bi umanjili neželjene učinke sjedenja.

Novo istraživanje, koje je prošle sedmice objavljeno u posebnom izdanju Britanskog časopisa za sportsku medicinu, a u kojem se raspravlja o ažuriranim smjernicama za tjelesnu aktivnost Svjetske zdravstvene organizacije i srodnim istraživanjima, autori spomenute studije iz 2016. odlučili su zapravo ponoviti ranije istraživanje i analizu, ali ovoga puta koristiti podatke ljudi koji su nosili monitore aktivnosti kako bi objektivno pratili koliko su se kretali i sjedili. U suprotnosti je to sa prethodnim istraživanjem koje se baziralo na podacima koje su ljudi sami prijavljivali.

Volonteri ovih studija bili su srednjih godina ili stariji, a živjeli su u Evropi ili Sjedinjenim Američkim Državama. Kombinirajući i uspoređujući podatke devet studija, znanstvenici su otkrili da je većina dobrovoljaca puno sjedila, u prosjeku gotovo 10 sati dnevno, a mnogi su se jedva kretali, vježbajući umjereno, obično hodajući, samo dvije ili tri minute dan.

Zatim su provjeravali matične knjige smrti oko deset godina nakon što su se ljudi pridružili njihovim studijama i počeli uspoređivati ​​način života i životni vijek.

Podaci su pokazali kako su ljudi koji su umjereno vježbali, oko 11 minuta dnevno, imali su znatno manju šanse da će prerano umrijeti od onih koji su se manje kretali, čak iako su svi oni pripadali grupi koja je također najviše sjedila.

Istraživači su zaključili i kako je optimalna količina tjelesne aktivnosti, “tajna dugovječnosti”, doseže oko 35 minuta dnevno, i to brzog hodanja ili drugih umjerenih aktivnosti.

PROČITAJTE  Voće i povrće koje pomaže u smanjenju nadutosti

Ulf Ekelund, profesor epidemiologije u Norveškoj školi sportskih nauka u Oslu, proglasio je brzo hodanje najboljom aktivnošću. Pola sata brzog hodanja dnevno, dodaje, moglo bi utjecati na produženje života.