Svako je pod stresom s vremena na vrijeme. Ako na vrijeme ne prepoznamo da se nalazimo u stresnom periodu i ne poradimo na tome, to bi moglo ostaviti ozbiljnije posljedice na naše zdravlje, upozoravaju ljekari. Od stanja kože i raspoloženja pa sve do kvaliteta sna, važno je primijetiti prve znakove visokog nivoa stresa kako ne bi došlo do problema sa zdravljem. Stres, dakle, nije samo emotivno stanje.
Doktorica Stephanie Ooi kaže da je važno da ljudi na vrijeme prepoznaju znakove velikog stresa i dobiju pomoć. I to ne samo za emocionalno blagostanje nego i za fizičko zdravlje.
Postoji i pozitivni stres
”Prvo, stres nije uvijek negativan. To je zapravo vrlo korisna emocija za naše tijelo. Tokom perioda stresa naša tijela doživljavaju reakciju oslobađanja hormona, uključujući adrenalin, koji nam pomažu da se s neugodnim situacijama suočimo na najbolji mogući način. Ali stres je sada dio naše svakodnevice i problemi mogu početi kada simptome stresa doživljavamo dulje vrijeme a da toga često nismo ni svjesni”, objašnjava doktorica opće prakse.
Simptomi
Prema njenom mišljenju, postoji nekoliko fizičkih simptoma koji mogu ukazivati na to da je nivo stresa u našem tijelu previsok. To uključuje:
pogoršanje stanja kože (prištići, akne, crvenilo)
umor
debljanje
probavne smetnje
nesanicu
slabiji imunitet
Istraživanja su pokazala da velike količine stresa kod ljudi mogu biti usko povezane s brojnim zdravstvenim problemima poput bolesti srca, dijabetesa, bolesti štitnjače, gastritisa, bolova u kičmi, hroničnih glavobolja i vrtoglavica.
Šta je stres
Ispravno definirati stres zapravo je jako teško. On za svaku osobu predstavlja nešto drugačije, svaka ga osoba drugačija poima i na njega drugačije reagira. Iako najčešće ima negativnu konotaciju, stres može biti i „pozitivan“, odnosno imati pozitivan učinak na organizam i njegov odgovor. Jednostavno rečeno, stres je odgovor našeg organizma na opasnost, pritisak, promjenu. Zapravo, stres je bilo šta što naš organizam izbacuje iz „ravnoteže“. Svaki stres uzrokuje određeni stresor. Nauka definira stresor kao „bilo kakvu situaciju ili radnju koja stavlja određeni fizički ili psihički zahtjev (pritisak) na osobu, a može biti bilo što što remeti čovjekovu uravnoteženost“.
Takvi stresori koji remete ljudsku ravnotežu (najčešće se ovdje misli na emocionalnu, mentalnu ravnotežu) za svaku su osobu individualni. Drugim riječima, ono što predstavlja stresor jednoj osobi, ne mora nužno to isto predstavljati i za drugu osobu. Također, stresor koji izaziva negativan psihološki i fizički odgovor jednog pojedinca, kod drugoga može djelovati sasvim suprotno.
Životni događaji
Stresori mogu biti veliki životni događaj poput preseljenja, smrti člana porodice, kupovine nekretnine ili bolesti. Može ih biti i nekoliko na svakodnevnoj bazi, kao dio uobičajenih dnevnih aktivnosti. Naprimjer, to su gužva u saobraćaju, loši vremenski uvjeti, svađa s partnerom, jutarnji sastanak s nadređenim i sl. Svaka od tih situacija traži određeni „odgovor“ od pojedinca. Vrsta tog odgovora ovisi o brojnim faktorima – karakteristikama osobnosti pojedinca, do tada razvijenim mehanizmima obrane, socijalnim faktorima , motivaciji itd.
