Šta srčani bolesnici tokom zime trebaju jesti, a šta izbjegavati

Postoji mnogo načina kako se možete sami pobrinuti za zdravlje srca, a raznolika i kvalitetna prehrana jedan je od njih, kazala je Inga Marković, nutricionista u Bolnici “Sveti apostol Luka” u Doboju.

Nekretanje i stres

– Kod svih srčanih oboljenaja ishrana igra važnu ulogu kako u prevenciji, tako i u liječenju postojećih stanja. S obzirom na to da je ishrana u zimskim danima visokokalorična, masna i slana, uključujući pretjeran unos šećera, soli, kofeina i alkohola, gojaznost, nekretanje i visok stres, rizik po srčane bolesnike dvostruko je veći – rekla je Marković. 

Zimska prehrana je, između ostalog, deficitarna u zaštitnim mikronutrijentima, prvenstveno zbog nedostatka i smanjene konzumacije svježeg povrća.

– Zimska hrana našeg područja podrazumijeva unos zimskih salata (turšija, kisele paprike, krastavci, kiseli kupus…), koje su konzervirane solju i šećerom, te suhomesnatih proizvoda, koji, također, u osnovi imaju so, što je jedan od razloga povišenog krvnog pritiska i kod osoba koje su na terapiji za hipertenziju.

Unos vode

Studije su pokazale da povećan unos prvenstveno biljnih namirnica, aerobik vježbe i programi relaksacije mogu dovesti do uspješnog liječenja srčanih bolesti. Kompleksni ugljeni hidrati, voće, povrće i integralna žita osnov su prehrane kod srčanih oboljenja, a biljni pigmenti flavonoidi koji se u njima nalaze, pružaju zdravu zaštitu od bolesti srca, ističe Marković. Također se preporučuje unos vode u količini od devet čaša dnevno. 

Ne konzumirati masnu hranu

U zimskim danima, dodaje Marković, povećan je i unos masti, i to prvenstveno zasićenih masti iz termički obrađenih ulja kroz pripremu složenih jela i pita, kao i hidrogeniziranih nezdravih masti.  

Smanjenje unosa masti i masne hrane vitalno je za sprečevanje bolesti srca.

Navike koje trebate usvojiti

Usvajanje zdravije prehrane može se činiti kao izazov, da ne spominjemo prestanak pušenja ili redovno vježbanje. Ovo su neke od najboljih navika koje možete usvojiti da biste imali zdraviju budućnost, tvrde stručnjaci.

PROČITAJTE  Djeca i ishrana: Kako uspostaviti zdrave navike?

Stručnjaci svjetuju da se pije zeleni čaj. Ovaj moćni napitak sadrži nekoliko snažnih antioksidansa, koji smanjuju holesterol, a mogu čak i sniziti krvni pritisak.

Odrasli koji čitaju natpise na hrani, unose dvaput manje kalorija iz masnoća nego oni koji ne čitaju, tvrdi jedna studija. Kad je u pitanju zdravlje srca, to je važno. Studije, također, pokazuju da jutro započnete sokom od narandže, jer sadrži folnu kiselinu, koja pomaže u snižavanju nivoa homocisteina, aminokiseline povezane s većim rizikom od srčanog udara.

1. Jedite više masnih riba, jer sadrže omega 3 masne kiseline, koje štite srce.

2. Jedite mnogo povrća koje pomaže u borbi protiv srčanih bolesti. Tu spadaju brokula, prokulica, špinat, salata, pire od rajčice i većina zelenog povrća koje sadrži antioksidanse.

3. Koristite ulje pšeničnih klica, jer je bogato vitaminom E, koji štiti srce i snižava krvni pritisak.

4. Svakodnevno upotrebljavajte maslinovo ulje, jer snižava LDL holesterol.

5. Jedite više orašastih plodova i sjemenki, poput brazilskih oraščića i oraha.

6. Povećajte unos hrane, koja sadrži topiva vlakna. Ona pomažu u snižavanju holesterola. Tu spadaju jabuke, mrkve, zobene mekinje, sjeme lana, crveni kidni grah i leća.

7. U svakodnevno kuhanje uključite dosta bijelog luka.

Kako bi se smanjio rizik od nastanka ili pospješio oporavak od bolesti poželjno je prakticirati mediteranski model prehrane, tvrde stručnjaci. Mediteranska dijeta bogata je vlaknima, antioksidansima, vitaminima, mineralima, kvalitetnim proteinima ribe, složenim ugljikohidratima, nezasićenim masnoćama te omega-3 masnim kiselinama. Svi ti nutrijenti pojedinačno doprinose zdravlju, ali djeluju i sinergijski u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.