Tjelesna temperatura ovisi o ravnoteži između stvaranja topline u tkivima (osobito u jetri i mišićima) i gubitka topline s periferije tijela. Uobičajeno je i normalno da se tjelesna temperatura malo povisuje i snižava tokom dana, odnosno varira. U sklopu našeg biološkog dnevnog ritma, temperatura raste od najnižih vrijednosti u rano jutro, do najviših u kasno poslijepodne. Razlika između jutarnje temperature i temperature izmjerene kasno poslijepodne obično iznosi 0,3 stepena, a najviše oko 0,6.
Normalna tjelesna temperatura
Normalna tjelesna temperatura zdrave osobe kreće se u rasponu od 36 do 37 stepeni, izmjerena na površini kože. Mala djeca mogu imati neznatno višu normalnu tjelesnu temperaturu nego odrasli, a i kod njih se ona može blago povisiti zbog stresa, tjelesnog napora ili u toplom okružju.
Našom tjelesnom temperaturom upravlja centar za regulaciju u mozgu, tačnije u žlijezdi koja se naziva hipotalamus. Povisuje ju preusmjeravajući krv s površine u unutrašnjost tijela čime se smanjuje gubitak tjelesne topline putem kože i okrajina. Kada se nakon nekog vrermena hipotalamusni termostat podesi natrag na normalan nivo, tijelo uklanja prekomjernu toplinu skretanjem krvi natrag u kožu i njenim znojenjem.
Mala djeca imaju nedovoljno razvijen, a starije osobe oslabljen termoregulacijski centar te on kod njih ne radi uvijek besprijekorno.
S druge strane, izlaganje hladnoći, prekomjerna upotreba alkohola, ali i neke bolesti, kao što su bolesti štitnjače, nadbubrežne žlijezde, bubrega, jetre i mozga, mogu uzrokovati pojavu preniske tjelesne temperature, niže od 36. U tom slučaju koža nam je hladna i blijeda, a tijelo drhti jer nastoji povisiti temperaturu mišićnim radom.
Zašto temperatura raste?
Mnoge bolesti kao simptom imaju povišenu tjelesnu temperaturu odnosno vrućicu. Uzrok akutne temperature kod odraslih, prethodno zdravih osoba najčešće je zarazna bolest, odnosno akutna infekcija dišnog, probavnog, mokraćno-spolnog sistema ili infekcija kože.
Kod male djece treba dodatno istaknuti i druge uzroke, kao što su reakcija na vakcinu, dehidracija organizma, izbijanje zubića.
Porast temperature iznad 37 stepeni znak je da se naše tijelo bori i zapravo ga smatramo zaštitnim odgovorom na infekciju ili povredu, jer povišena temperatura pojačava odbrambene mehanizme našeg tijela.
Posljedice povišene temperature
Umjerenu, prolaznu povišenu tjelesnu temperaturu koja prati većinu akutnih bolesti, zdrave odrasle osobe dobro podnose. Međutim, izrazito povišena temperatura (41°C i više) može izazvati oštećenja. Na toj temperaturi dolazi do razgradnje bjelančevina u ćelijama što rezultira funkcije ćelija, a u konačnici i mnogih organa. Kod odraslih osoba koje imaju srčanu ili plućnu insuficijenciju povišena tjelesna temperatura može dovesti do povećanja potrebe za kisikom, a kod bolesnika s demencijom može pogoršati mentalno stanje. Kod zdrave djece povišena tjelesna temperatura može uzrokovati febrilne konvulzije (nenormalna električna izbijanja u mozgu uslijed povišene tjelesne temperature, koja se javljaju u dječijoj dobi).
Blago povišenu tjelesnu temperaturu nije potrebno liječiti. Za olakšavanje nelagode savjetuje se oslobađanje od suvišne odjeće i tuširanje u mlakoj vodi. Snižavanje povišene tjelesne temperature potrebno je kada dosegne vrijednosti 38 mjerenu pod pazuhom.
Lijekovi koji se koriste za snižavanje povišene tjelesne temperature zovu se antipiretici i dostupni su u obliku tableta, sirupa i rektalnih čepića.
