Skriveni uzrok mnogih zdravstvenih problema: 5 simptoma pretjeranog rasta Candide

0
142

Patite li konstantno od loše probave i napuhnutosti poslije obroka? Jeste li stalno umorni, nervozni, nesposobni jasno razmišljati? Javljaju li vam se osipi i akne? Sva ova stanja, a i mnoga druga, mogu biti znaci kandide.

Pretjeran rast Candide albicans često je stanje koja pogađa i žene i muškarce. Candida albicans tip je kvaščeve gljivice koja prirodno nastanjuje čovjekov probavni trakt i druge dijelove tijela. U normalnim okolnostima ne izaziva probleme, čak pomalo pomaže u probavnom procesu.

„Dobre” bakterije u crijevima, među ostalim zadacima, drže Candidu pod kontrolom. No, ako je bakterijska ravnoteža poremećena, Candida albicans može se pretjerano namnožiti, što vodi do kandidijaze, infekcije ovom gljivicom. Navodimo pet čestih simptoma takvog stanja.

Ponavljajuće vaginalne ili urinarne infekcije

Vaginalne infekcije uobičajen su simptom pretjeranog rasta Candide albicans ili srodnih sojeva koji žive na genitalnom području, osobito u vagini. Procjenjuje se da će 75 posto žena imati vaginalnu gljivičnu infekciju barem jednom u životu, a polovica od tog broja vjerovatno će imati ponavljajuće infekcije.

Simptomi uključuju svrbež, crvenilo, bolne spolne odnose, čest je i gust bijeli vaginalni iscjedak. Vaginalne gljivične infekcije pogađaju žene svih dobi, no rjeđe su poslije menopauze i osobito prije puberteta.

Faktori koji povećavaju rizik od njihovog razvoja su trudnoća, antibiotska terapija, dijabetes ili povišene razine šećera u krvi, spolno prenosive bolesti.

Pretjerano namnožena Candida može biti uzrok urinarne infekcije, češće kod starijih ljudi, hospitaliziranih te imunokompromitiranih. Simptomi uključuju žarenje tokom i poslije mokrenja, čestu ili hitnu potrebu za mokrenjem, taman urin neugodnog mirisa, bolove u donjem dijelu trbuha.

Probavne teškoće

Povremeni problemi s probavom ne trebaju zabrinjavati, no ako stalno osjećamo neugodu nakon jela, znači da se nešto događa u gastrointestinalnom sistemu. Razlog može biti neravnoteža između „dobrih” i „loših” bakterija u crijevima.

„Dobre” bakterije ključne su za proces fermentacije koji omogućuje tijelu da razgradi pojedenu hranu i apsorbira hranjive tvari. Nužne su u preradi vlakana, škroba i brojnih drugih sastojaka hrane.

No, ako su „loše” bakterije i gljivice osvojile vaša crijeva, pojavit će se tegobe kao što su zatvor, proljev, mučnine, plinovi, grčevi, napuhnutost. Pretjerani rast gljivica često je krivac za pojavu neravnoteže u crijevnom mikrobiomu, a povezan je i s bolestima kao što su ulcerozni kolitis i Crohnova bolest.

Više je studija na životinjama pokazalo da prekomjerni rast Candide u crijevima može voditi do upale koja potiče daljnju kolonizaciju te nastaje začarani krug u kojem pritajena upala nastavlja podupirati širenje gljivice, što može pridonijeti razvoju upalnih bolesti crijeva. I takve bolesti i pretjerani rast

Candide povezani su s povišenim razinama proupalnih proteina citokina.

Koža i nokti

Na koži i noktima žive mnoge vrste korisnih bakterija koje sprečavaju širenje Candide. No, promijene li se uvjeti okoliša, zdravstveno stanje, temperatura ili vlažnost tijela, napori tih bakterija dolaze u pitanje.

Viša tjelesna temperatura, vlaga i kiselost mogu dovesti do nekontroliranog umnožavanja nekih bakterija i gljivica. Do toga mogu dovesti klimatske i zdravstvene promjene, ali i upotreba agresivnih kozmetičkih proizvoda.

Infekcija Candidom na koži može se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, no najčešća je na toplim i vlažnim dijelovima, poput prepona, pazuha i stopala. Simptomi uključuju svrbež i crvenkasto-bjelkaste obrubljene mrlje.

Pad energije i umor

Umor je čest problem suvremenog načina života, no također može biti simptom Candide. Kada ova gljivica poremeti ravnotežu crijevnog mikrobioma, probava postaje manje učinkovita. To može voditi do nedostatka nekih hranjivih tvari u tijelu, jer organizam ne može preraditi hranu kako bi trebao. Nizak nivo vitamina B6, esencijalnih masnih kiselina i magnezija često su povezane s umorom i iscrpljenošću.

Nadalje, oslabljeni imuni sistemi također snižava nivo energije. Ako je crijevni mikrobiom kompromitiran Candidom, neće se moći učinkovito boriti protiv ostalih patogena. To čini osobu podložnijom infekcijama i iscrpljenosti, a neki stručnjaci misle da nagomilana Candida može biti povezana sa sindromom hroničnog umora.

Promjene raspoloženja

Promjenjivo raspoloženje, tjeskobnost, živčanost, slabo pamćenje, loša koncentracija… često se povezuju s promjenama hormona ili stresom, ali nisu uvijek oni krivci. Pretjeran rast Candide jedan je od glavnih uzroka zbog kojih nastaju takva stanja.

Naučnici su dokazali postojanje osovine crijeva-mozak te da je mozak neraskidivo povezan s probavnim sistemom. Štoviše, do 95 posto našeg serotonina, neuroprijenosnika odgovornog za reguliranje raspoloženja, nastaje u probavnom sistemu. Njegov nizak nivo povezan je s poremećajima raspoloženja, kao što su depresija, anksioznost i razdražljivost.

Prekomjerni rast Candide može potisnuti produkciju neurotransmitera kao što je serotonin, ometajući njihovo stvaranje. Ova gljivica može probiti stijenke crijeva te prodrijeti u krvotok gdje može otpuštati toksične nusprodukte. Jedan od najopasnijih za zdravlje je acetaldehid, koji djeluje na neurotransmiter dopamin, čime može utjecati na mentalno zdravlje i voditi do razvoja anksioznosti, paničnih napada, depresije, loše koncentracije…

Hrana koja pomaže

Prehrana je jedan od najvažnijih faktora koji utječu na prekomjeran rast Candide, pa bi liječenje trebalo početi promjenama na svakodnevnom jelovniku. Ograničite unos šećera i jednostavnih ugljikohidrata, jer to su glavna goriva za ovu gljivicu. Prehrani bi trebalo dodati namirnice i suplemente koji su uspješni u borbi protiv gljivica, kao što su bijeli luk, origano, kokosovo ulje, timijan.

Probiotici i fermentirana hrana pomažu u ponovnoj uspostavi bakterijske ravnoteže u crijevima, što će pomoći u zaustavljanju umnožavanja gljivica. Posebno je važno ovakve namirnice jesti rokom liječenja antibioticima, jer oni mogu ozbiljno smanjiti brojnost „dobrih” bakterija u crijevima.