Aktivnosti u prirodi su neophodne za održavanje kardiovaskularnog aparata zdravim. Planinarenje je jedna od njih i preporučuje se za većinu ljudi koje žele započeti neku tjelesnu aktivnost.
Šta je zapravo planinarenje?
Planinarenje je ciklička aktivnost u kojoj se motoričke akcije ponavljaju jedna za drugom u određenom vremenskom periodu. Kod planinarenja mišići za dobivanje energije koriste kisik stoga spada u aerobne aktivnosti. Svaka aerobna aktivnost podiže koncentraciju kisika u organizmu i smanjuje vrijeme oporavka od svakodnevnih stresnih situacija ili utječe na brži oporavak lokomotornog aparata kod jačih fizičkih aktivnosti. Osoba s većim aerobnim kapacitetom ima osjećaj zadovoljstva i puna je energije za obavljanje dnevnih obveza.
Razlog više za odlazak na planinarenje je i priroda koja svojim ljepotama i mirom utječe na smirivanje organizma što dodatno opušta nervni aparat i daje osjećaj opuštenosti. Opuštenost i kardiovaskularni aparat su u visokoj korelaciji. Ako je neki dio tijela napet, pod tenzijom radi stresa ili disfunkcije, povećava se i pritisak na krvne žile i kapilare što uzrokuje smanjenu lokalnom cirkulacijom krvi kroz određeni dio tijela.
Savjeti za početnike
Puls metar: Za početnike, prilikom planinarenja preporučujem stavljanje puls metra, kako bi u svakom trenutku znali koliko opterećuju kardiovaskularni aparat. Želite li biti sigurni, koliko smijete opteretiti srce, najbolje i najtačnije je napraviti specijalističke testove u nekoj zdravstvenoj ustanovi. Teoretske vrijednosti se koriste formulom: 220 – broj godina je maksimalni puls, aerobna zona je od 50 – 60 % od maksimuma.
Hrana i piće: Druga preporuka je svakako ruksak u kojem obavezno mora biti napitak po vašem odabiru i energetska pločica za lagani obrok.
Odjeća i obuća: Odabir obuće i odjeće je jako bitan za boravak i aktivnosti u prirodi. Obuća mora biti udobna i prikladna vremenskim uvjetima. Odjeća je jako bitna jer čuva ili iznosi toplinu iz tijela. Danas se nude odjevni predmeti od tzv. pametnih materijala koji su dobra zaštita od vjetra ili kiše, a iznose znojnu tekućinu na površinski sloj gdje se suši. To je jako bitno jer se znoj ne suši na koži već na odjeći.
Lokacija staze, dužina, nagib i težina također su bitni
Aktivnost planinarenja utječe i na tetivno-zglobni aparat, tako što povećava sile u zglobovima. Prilikom hodanja uzbrdo ili nizbrdo jako je bitno da su mišići nogu u simetrali. Jedino tako raspodjeljujemo sile u zglobovima jednako po cijeloj zglobnoj čahuri i ne prebacujemo asimetrične sile na kičmu. Noge moraju amortizirati sile od podloge, a kičma mora držati trup pod uglovima koje diktira ugao podloge. Ako tijelo nije u simetrali, tada može doći do mišićnog disbalansa, disfunkcije i na kraju pojave boli. Bez obzira na starost ili mladost, ne forsirajte se, komunicirajte sa svojim tijelom.
