Osam namirnica koje loše utiču na imuni sistem: Neke od njih mnogi unose svakog dana

Neke navike u ishrani mogu loše da utiču na imuni sistem; to su, na prvom mjestu, preskakanje obroka i/ili kasni obroci pred odlazak na spavanje. Ali, isto tako, imuni sistem mogu da ugroze i pojedine namirnice i napici.

“Zdrava ishrana igra važnu ulogu u pravilnom funkcionisanju našeg imunog sistema”, kaže dijetetičar Megi Mihalik za Health.usnews.com.

Dobro izbalansirana ishrana koja se sastoji od nutritivno bogatih namirnica pomaže imunom sistemu da pravilno funkcioniše i zaštiti naša tijela od gljivica, virusa i bakterija.

S druge strane, neke namirnice i napici nisu prijatelji našeg imunog sistema.

Alkohol

“Alkoholna pića kompromituju naš imuni sistem, smanjujući broj ćelija koje se bore protiv infekcija”, kaže dijetetičar Šeli Vegman.

Konzumiranje alkohola povećava podložnost upali pluća, sepsi i sporom zarastanju rana. Takođe izaziva upalu koja može da ošteti pluća napanuta virusom korona.

Za optimalno zdravlje ne bi uopšte trebalo piti alkohol ili bi ga, pak, trebalo piti umjereno. To na dnevnoj bazi podrazumijeva 300 mililitara piva, 150 mililitara vina ili 45 mililitara nekog žestokog pića.

“Umjesto alkohola pijte vodu i čajeve, poput čaja od đumbira koji može da podrži vaš imuni sistem. Neke biljke su bogate antiinflamatornim fitohemikalijama, a zeleni čaj je izvanredan za zdravlje crijeva”, navodi nutricionista Vegman.

Kofein prije spavanja

“Konzumiranje kofeina nije nužno loše za imuni sistem”, ističe Mihalik.

Kafa nije jedini napitak koji ne bi trebalo piti prije spavanja. Takođe bi trebalo izbjegavati i čaj sa kofeinom, čokoladu i neke proteinske pločice barem tri sata prije odlaska na počinak.

Slatkiši

Namirnice koje sadrže veće količine šećera mogu da budu štetne za imuni sistem, sugeriše istraživanje objavljeno u časopisu Experimental Cell Research.

PROČITAJTE  Zdrave namirnice koje u većim količinama postaju štetne

Torte, kolači, sušeno voće, bombone i voćni sokovi nisu prijatelji imunog sistema, a u nekim namirnicama poput meda i sušenog voća ima skrivenih šećera, pa bi i tu trebalo biti oprezan.

Konzervirano i sušeno voće snabdkeva fruktozom i glukozom bakterije u mikrobiomu i podstiče želju za slatkišima, upozoravaju dijetetičari. Prepuštanje ovim iskušenjima konzumiranjem hrane sa dodatnim šećerom može negativno da utiče na imuni sistem.

Mliječni proizvodi

Dok za neke ljude konzumiranje mliječnih proizvoda može da bude korisno, dotle kod drugih može da izazove niz zdravstvenih tegoba poput upale, bolova u stomaku i reakcija koje negativno utiču na imuni sistem.

Mnogi ljudi imaju koristi kada smanje unos mliječnih proizvoda ili ih u potpunosti isključe iz ishrane.

Brza hrana

Pljeskavice, burito i pomfrit su ukusni, ali u isto vrijeme imaju mnogo kalorija, masti i natrijuma. S obzirom na to da ne sadrže dovoljnu količinu vitamina i minerala, ove namirnice ne utiču povoljno na imuni sistem.

S druge strane, hrana bogata antioksidantima poput svježeg voća i povrća sadrži mnogo hranljivih materija koje su odlične za imuni sistem. Ukoliko unosite veće količine brze hrane, izvjesno je da ćete manje konzumirati zdrave namirnice, što može negativno da se odrazi na imuni sistem.

Aditivi, konzervansi i boje

Istraživanje objavljeno 2021. u Međunarodnom časopisu za istraživanje životne sredine i javno zdravlje sugeriše da aditiv u namirnicama koji se koristi za održavanje roka trajanja određenih grickalica može da ugrozi imuni sistem.

Aditivi, konzervansi i boje su visoko obrađeni i povezani sa upalom, i mogu da dovedu do neravnoteže bakterija, što opet može negativno da utiče na imuni sistem.

Prerađene namirnice

Namirnice koje sadrže značajne količine šećera, prerađenih ugljenih hidrata, konzervanse i aditive mogu da izazovu upale koje destruktivno djeluju na imuni sistem.

PROČITAJTE  Ne preskačite obroke

Istraživanje objavljeno u časopisu American Journal of Lifestyle Medicine 2018. godine pokazalo je da prerađena hrana sadrži mnogo šećera, masti i soli – ukuse zbog koji žudimo za ovakvim namirnicama.

Ali, konzumiranje slatke, masne i slane hrane može da dovede do povećane tjelesne težine, koja je povezana sa povećanim rizicima za dobijanje raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, dok prekomjerna konzumacija šećera i soli povećava rizik od moždanog udara.

Hrana sa visokim sadržajem soli

Studija objavljena u časopisu Science Translational Medicine 2020. godine sugeriše da osobe koje unose u organizam veće količine soli mogu postati podložnije bakterijskim infekcijama. Studija koju su sproveli istraživači na Univerzitetu u Bonu pokazala je da tipična zapadnjačka ishrana sadrži mnogo soli.

Američko udruženje za srce savjetuje da zdrave odrasle osobe ne unose više od jedne ravne kašičice soli dnevno, prenosi Telegraf.