Jasno je da se ljetne i zimske prehrambene navike razlikuju, ali ne toliko kao što se misli, kao i ne toliko kada su u pitanju djeca. Ali, navike se razlikuju s obzirom na stupanj aktivnosti, odnosno na kalorijsku potrošnju.
Ako dijete slabo i neuredno jede, jasno je da treba dodatno pojačati prehranu s vitaminskim i mineralnim dodacima.
U zimskim mjesecima djeca su više u kući, pa je njihova energetska potrošnja znatno manja nego ljeti. Zbog slabijeg kretanja i kalorijski pojačane hrane mnoga djeca zimi mogu povećati kilažu.
Jesti kvalitetno
Mnogi roditelji zabrinuti su zbog toga jer djeca u ljetnom periodu jedu malo povrća i voća sada nastoje to nadoknaditi boljom ponudom i kulinarskom pripremom. Pritom se, naravno, domišljaju kako voće i povrće začiniti atraktivnom ponudom.
Zimsko je vrijeme prilika da se bitno popravi kvalitet namirnica koje pripremamo za djecu.
Lijepa hrana
Povrće se može učiniti atraktivnijim ako se pohuje, dodaje parmezan ili koji drugi sir, oblikuje na neobičan način i slično.
Piletina se može približiti djeci ako im dopustimo da je sami rasijeku, uklone kosti, a potom i sve “žilice” te stave peći.
Zelena hrana najviše odbija i za nju djeca najčešće kažu “bljak”, a to su upravo namirnice koje im donose najviše hranjivih tvari prijeko potrebnih za rast i razvoj.
Treba mnogo mašte da bi se dijete privoljelo pojesti špinat. Ako se poslužuje s jajetom na klasičan način, ništa od toga, ali ako se podijeli na nekoliko malih dijelova koji će biti ukrašeni pečenim bjelancetom, onda ima šansi da obrok bude pojeden.
Priča kako je špinat “zdrav” djeci ništa ne znači, pa je potrebno izmisliti neku drugu priču koja im je mnogo bliža.
Dodaci prehrani
Mnogi roditelji misle da je zimsko vrijeme idealan period u kojem djeca trebaju početi uzimati vitamine kao dodatak prehrani kako bi bili pripremljeni za rano proljeće kada zalihe bivaju iscrpljene. Jasno je da dječijem organizmu nije potrebno nikakvo pretjerivanje u smislu hiperdoziranja.
Djeca koja jedu slabije trebaju dobiti neki multivitamin i kapsulu omega-3 masnih kiselina, ali to je sve što bi im trebalo davati.
Mnogo je mudrije posvetiti se njihovoj prehrani, broju dnevnih obroka, davanju različitog svježeg ili sušenog voća, uklanjanju iz kuće gaziranih napitaka, uvođenju ribljeg mesa umjesto hrenovki te zamjeni standardnih jestivih ulja maslinovim uljem.
Ako djeca tokom dana jedu voće i povrće, nije potrebno dodavanje C vitamina, ali ako takve navike nema, prijeti opasnost da se C vitamin dobiva u premalim količinama. Tada se može potražiti spas u napitku s C vitaminom ili kojoj drugoj varijanti C vitamina (sirup).
Prije nego počnu s takvom suplementacijom, roditelji se trebaju konsultirati s ljekarom ili na sebe preuzeti odgovornost.
Treba znati da djeca slijede primjer roditelja, pa ako roditelji ne vole voće ili se ono ne nalazi u dnevnoj ponudi, ne bi trebalo od djeteta očekivati da obožava voće.
Vitamin D, mlijeko i kalcij
Ako je bila kišna godina pa tijelo nije bilo dovoljno izloženo suncu, ako dijete ne konzumira mlijeko i druge namirnice u kojima ima vitamina D, može se dogoditi da nivo ovog vitamina padne, što za sobom povlači brojne posljedice koje mogu biti i opasne.
Istraživanja pokazuju da čak 24 posto djece ima deficit koji uvjetuje pojavu rahitisa, a 48 posto ima prenizak nivo D vitamina.
