Oboljeli od raka za vrijeme liječenja imaju drukčije potrebe za hranom – šta i kako jesti?

Trećina smrti uzrokovanih zlućudnim bolestima može se povezati s načinom prehrane i životnim navikama.

Rizični faktori za pojavnost zloćudnih bolesti, pa tako i raka dojke, uključuju prekomjernu tjelesnu masu i pretilost, manjkavu prehranu, tjelesnu neaktivnost te konzumaciju alkohola i duhana.

Prehrana igra značajnu ulogu, kako u prevenciji tako i liječenju zloćudnih bolesti, kao oblik potpornog liječenja.

Tokom liječenja i oporavka od raka dojke vrlo je važna pravilna prehrana prilagođena stanju organizma i reakciji na terapije. Tokom onkološkog liječenja javljaju se nuspojave koje utječu na unos hrane što može dovesti do malnutricije i smanjene sposobnosti organizma da se bori protiv infekcija. Posljedice malnutricije uključuju povećani rizik za nastanak komplikacija, smanjeni odgovor i toleranciju na liječenje, smanjenje kvalitete života, manju stopu preživljavanja i povećanje troškova liječenja.

Konzumiranje odgovarajućih obroka i vrsta namirnica prije, tokom i nakon ciklusa liječenja zloćudnih bolesti pomažu bolesniku u održavanju snage, boljem podnošenju neželjenih učinaka lijekova i tretmana te doprinose boljem kvalitetu života.

Osobe oboljele od zloćudnih bolesti često izražavaju spremnost učiniti drastične promjene u prehrani koje, ako nisu uravnotežene, neće donijeti nikakav boljitak. Pravilna prehrana ne zahtijeva nužno drastične promjene, već prilagodbu trenutnom stanju i potrebama organizma.

U osoba oboljelih od raka dojke valjalo bi ograničiti unos sljedećih namirnica:

  • unos crvenog mesa i mesnih prerađevina svedite na manje od 300 g sedmično
  • ograničite unos punomasnih mliječnih proizvoda
  • unos alkohola ne preporučuje se oboljelima od karcinoma dojke, pogotovo ne za vrijeme liječenja
  • izvore jednostavnih šećera –zaslađeni napitci, slastice, bomboni
  • izbjegavajte nedovoljno termički obrađenu hranu (sirove namirnice poput sushija, nepasterizirane mliječne proizvode) – liječenje zloćudnih bolesti može uzrokovati smanjenje broja leukocita zbog čega je organizam podložniji infekcijama. Meso, ribu I jaja dobro termički obradite prije konzumacije.
  • izbjegavati  masnu prženu hranu
  • izbjegavati  hranu koja izaziva  tegobe ili težinu u želucu
PROČITAJTE  Novo istraživanje pokazalo da psorijaza može povećati rizik od raka

Prehrana tokom liječenja

Vrste liječenja poput operacije, kemoterapije, radioterapije i imunoterapije mogu uzrokovati nuspojave koje utječu na smanjen unos hrane. Promjene okusa i mirisa, ranice u ustima, suha usta, problemi s gutanjem, hronični umor, povraćanje, proljev, zatvor, bolovi, depresija, anksioznost mogu dovesti do pothranjenosti bolesnika što rezultira smanjenom sposobnosti organizma da se bori protiv infekcija.

Vrlo je bitno da se bolesnika kontinuirano prati i da se prehrana prilagođava trenutnom stanju kako bi konzumiranje odgovarajućih obroka i vrsta namirnica pomaglo oboljeloj osobi u održavanju snage, boljem podnošenju neželjenih učinaka lijekova i tretmana te doprinijelo boljem kvalitetu života.

Faza liječenja koja uključuje primanje kemoterapije, nije vrijeme za drastične promjene u prehrani oboljele osobe. Važno je jesti i održavati adekvatnu tjelesnu masu! Kad prođu nuspojave liječenja, oboljela će se osoba i u prehrani vratiti u svoj uobičajeni kolosijek, odnosno, ako je potrebno, postepeno uvesti promjene kako bi prehrana postala uravnotežena i prilagođena zdravstvenog stanju pacijenta.

Prednost treba dati namirnicama biljnog porijkla, kvalitetnim izvorima bjelančevina, vitamina i mineralnih tvari, složenih ugljikohidrata i kvalitetnih masnoća; odnosno hrani visoke nutritivne vrijednosti. Povećajte dnevni unos povrća, voća i cjelovitih žitarica. Potrebe za bjelančevinama povećane su tokom bolesti i stresa. Birajte krto (nemasno) meso, ribu, jaja, grahorice, mliječne proizvode s nižim udjelom mliječne masti. Oboljeloj osobi jako je važno osigurati adekvatan energetski unos te unos bjelančevina kako bi se spriječio gubitak mišićnog tkiva. Nerijetko je potrebna pomoć i intervencija stručnjaka, nutricionista.

Oboljelima mora biti osiguran adekvatan unos tekućine i elektrolita kako bi se spriječila dehidracija. Pojava ascitesa i edema, povraćanje i proljevi rezultiraju povećanim gubljenjem tekućine i elektrolita, koje je potrebno nadoknaditi. Obratite pažnju na znakovi i simptomi dehidracije koji uključuju umor, akutni gubitak tjelesne mase, hipernatremiju, suhoću usta, tamnu mokraću jakog mirisa te smanjen volumen mokraće.

PROČITAJTE  IZ MOG UGLA Prof. dr. Kemal Dizdarević: Neurohirurgija ili kad živi ljudski mozak operira živi ljudski mozak u realnom vremenu

Važno je kontrolirati tjelesnu masu. Ako primjetite da mršavite, unos hrane nije dostatan i potrebna je intervencija ljekara i/ili nutricioniste.

Dodatci prehrani se NE preporučuju osobama koje žive s rakom bez savjetovanja s ljekarima.

SAVJETI ZA UBLAŽAVANJE POPRATNIH POJAVA LIJEČENJA:

Preosjetljivost na mirise i okuse – isparavanje vruće hrane može djelovati odbijajuće, pa je bolje jesti kad se hrana malo ohladi.

Oštećena sluznicu u ustima i suhoća usta – izbjegavajte jako krutu hranu da se ne stvore dodatne komplikacije.

Promjena okusa i mirisa – ne prisiljavajte se jesti hranu koja vam je odbojna. Jedite ono što vam odgovara, kako vam se određena hrana dugoročno ne bi ogadila i podsjećala na bolest

SAVJETI ZA UBLAŽAVANJE MUČNINE I POVRAĆANJA:

1. Često pijte male količine tekućine. Izbjegavajte pijenje za vrijeme obroka.

2. Pijte i jedite polako. Češće uzimajte male obroke.

3. Jedite suhu hranu poput tosta i krekera, pogotovo prvi dan nakon kemoterapije

4. Izbjegavajte tešku, masnu i jako zaslađenu i začinjenu hranu kao i hranu s intenzivnim mirisima. Uzimajte hranu koja vam odgovara.

5. Pripremite hranu po mogućnosti unaprijed, kako biste izbjegli kuhanje obroka dok traje mučnina.

6. Izbjegavajte primanje kemoterapije natašte.

7. Nemojte uzimati hranu najmanje jedan sat nakon kemoterapije.

8. Pijte čaj od đumbira (blagi, ako ljutina stvara nelagodu u želucu).

9. Uzimajte hranu i piće umjerene temperature, niti prevruću niti prehladnu.

10. Odmorite se nakon obroka u polusjedećem položaju, radi lakšeg prolaska hrane kroz probavni sustav.

11. Pokušajte obavljati sitne poslove i aktivnosti koje će vas okupirati i eventualno skrenuti pažnju s osjećaja mučnine poput šetnje, čitanja knjige, razogovora s dragom osobom.

12. Izbjegavajte kavu i cigarete.

13. Koristite različite tehnike opuštanja – vježbe disanja, vježbe vizualizacije, meditaciju.

Prehrana i prevencija raka dojke

Prehrana je jedan od ključnih čimbenika zdravlja na koje možemo utjecati već danas, stoga je važno da ona bude raznolika, uravnotežena i umjerena. Upravo je takva, pravilna prehrana, važan dio prevencije cijelog niza bolesti, pa tako i raka dojke. Koliko god bismo to htjeli, ne postoji određena namirnica niti dodatak prehrani koji će nam osigurati zdravlje i dugovječnost.

PROČITAJTE  Svakako obratite pažnju: Sedam simptoma raka dojke koji nisu kvržica

Stoga je važno da osvijestimo i pridržavamo se osnovnih načela pravilne prehrane. Najčešće govorimo o mediteranskom modelu prehrane u kojem dominiraju povrće, cjelovite žitarice, voće, nezasićene masnoće iz maslinovog ulja i plave ribe te niskomasni mliječni proizvodi. Glavninu konzumirane hrane u danu treba sačinjavati povrće, slijede bjelančevine (meso, riba, jaja, grahorice, orašasti plodovi) i cjelovite žitarice (barem polovica konzumiranih žitarica i proizvoda od žitarica poput kruha i tjestenine trebalo bi biti cjelovito), mliječni proizvodi, voće i zdrave masnoće poput eksta djevičanskog maslinovog ulja, bučinog, lanenog, konopljinog…

Unos životinjskih masnoća svedite na minimum. Osobe koje jedu više povrća i voća rijeđe imaju prekomjernu tjelesnu masu, ranije se zasite te imaju manji rizik od pojave pretilosti, odnosno sveukupno imaju manji rizik od pojave zloćudnih bolesti.

Iako se prehrani treba pristupiti na individualiziran način, ovo su neki savjeti koji vam mogu pomoći kako biste smanjili rizik od pojave ili povrata zloćudnih bolesti:

1. održavajte adekvatnu tjelesnu masu

2. budite tjelesno aktivni

3. obogatite prehranu povrćem, voće, cjelovitim žitaricama, grahoricama, orašastim plodovima i sjemenkama

4. u prehranu uvrstite hranu bogatu probiotičkim kulturama poput kefira, jogurta, fermentiranog kupusa

4. ograničite unos „brze hrane“ i ostale prerađene hrane bogate zasićenim masnoćama i jednostavnim šećerima

5. ograničite unos crvenog mesa i mesnih prerađevina

6. ograničite unos zaslađenih pića

7. ako povremeno i konzumirate alkohol, ograničite unos na 1 piće dnevno za žene i 2 za muškarce.