Nizak pritisak: Glavobolja je jedan od simptoma. Prepoznajte i ostale i olakšajte sebi život

Ko pati od visokog krvnog pritiska zavidi niskotlakašima, no nizak pritisak iscrpljuje i ometa svakodnevne aktivnosti.

Nije opasan poput visokog pritiska, ali može biti jako neugodan. Kaže se da niskotlakaši žive dugo i loše. Krvni pritisak je snaga kojom krv pritišće na zidove arterija u dvije faze otkucaja srca.

Sistolički (gornji) pritisak je onaj koji srce stvara kad pumpa krv kroz arterije. Dijastolički (donji) pritisak vrijedi dok srce miruje između dva otkucaja. Iako prihvatljiv pritisak varira između pojedinaca, normalne vrijednosti sistoličkog pritiska su od 115 do 120 mmHg, a dijastoličkog od 75 do 80 mm Hg. Vrijednost 90/60 mmHg ili niža uglavnom se smatra niskim pritiskom, iako nekima ne smeta. Vrijednosti krvnog pritiska stalno variraju, čak i u kratkim vremenskim razmacima. Na to utječu položaj tijela, ritam disanja, hrana, piće, lijekovi i stres. Pritisak je uobičajeno najniži noću, a naglo se diže rano ujutro.

Ako je uzrok hipotenzije nejasan ili ne postoji specifična terapija, za povećanje vrijednosti pritiska i ublažavanje tegoba preporučuje se svakodnevno uzimanje više vode, čajeva i sokova

Prepoznajte simptome

Simptomi niskog pritiska uključuju: glavobolju, slabost, umor, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavicu, oslabljenu koncentraciju, pomućenje vida, mučninu, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu i žeđ. Osim od hronično niskog pritiska, tegobe mogu nastati i od naglog pada pritiska. Naprimjer, padne li gornji pritisak sa 110 na 90, možete osjetiti blagu vrtoglavicu ili kratkotrajnu nesvjesticu, jer mozak iznenada ostaje bez dovoljno kisika. Mnogi ljudi podnose nizak pritisak bez većih tegoba.

Imate li uobičajeno niske vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog pritiska, a dobro se osjećate, dovoljne su povremene ljekarske kontrole.  Ako su simptomi hipotenzije učestali ili naglašeni, obratite se ljekaru da biste povisili kvalitet života, a i zato što se iza niskog pritiska možda krije ozbiljnije stanje. Pratite stanje i bilježite u kojim se situacijama javljaju simptomi.

PROČITAJTE  Zašto nas glava boli ujutru nakon buđenja: Ovo je pet mogućih razloga

Oblici i uzroci hipotenzije

Medicina poznaje nekoliko tipova hipotenzije. Pojava niskog pritiska nakon jela zove se postprandijalna hipotenzija. Pretežno zahvaća starije, a posljedica je navale krvi u organe probavnog sistema nakon jela.  Posturalna ili ortostatska hipotenzija nastupa u stojećem stavu. Najčešće se javlja prilikom ustajanja, kad zbog promjene položaja i gravitacije dio krvi odlazi u donji dio tijela. U tom se slučaju naglo zacrni pred očima i blago zavrti u glavi.

Najbolje je da se dižete postepeno – prvo sjednite, a onda ustanite. Posturalna hipotenzija češća je kod starijih ljudi i od nje pati petina starijih od 65 godina. Hipovolemijski šok najozbiljniji je oblik hipotenzije. To je nagao i intenzivan pad pritsika, zbog čega tkiva ostaju bez dovoljno kisika. Nastaje zbog obilna krvarenja, anafilaktičkog šoka ili trovanja krvi. Zahtijeva neodgodivu ljekarsku intervenciju radi očuvanja života.

Hipertenziju ili povišeni krvni pritisak možete imati godinama, a da pri tom nema simptoma. Upravo u tome leži njezina najveća opasnost jer ako se ne liječi, povećava rizik za pojavu srčanog i moždanog udara.

Nizak pritisak može biti posljedica nekoliko zdravstvenih stanja, od banalnih do ozbiljnih:

  • Dehidracija: Dovodi do niskog pritiska jer se zbog smanjene količine tekućine smanjuje i volumen cirkulirajuće krvi. Može je izazvati nedostatan unos ili prekomjerni gubitak tekućine.
  • Trudnoća: Budući da se kardiovaskularni sistem tokom trudnoće širi, krvni pritisak ima tendenciju snižavanja. U prve 24 sedmice gornji pritisak obično pada za deset, a donji za 15 milimetara žive. U pravilu, vrijednosti se vraćaju na normalu nakon poroda.
  • Hormonalni poremećaji: Hipoaktivna ili hiperaktivna štitnjača s manjkom, odnosno viškom hormona štitnjače uzrokuju nizak pritisak.
  • Srčane tegobe: Vrlo spor puls (bradikardija), srčani udar ili otkazivanje srca također mogu dovesti do niskog pritiska.
PROČITAJTE  Kako prepoznati da smo unijeli previše tečnosti

Ublažite tegobe

Ako je uzrok hipotenzije nejasan ili ne postoji specifična terapija, za povećanje vrijednosti pritiska i ublažavanje tegoba preporučuje se svakodnevno uzimanje više vode, čajeva i sokova. Da biste se potakli na pijenje, jedite slaniju hranu i češće pregledavajte srce zbog mogućih neželjenih učinaka povećana unosa soli. Izbjegavajte obilna jela, posebno ona bogata ugljikohidratima; jedite više manjih, raznovrsnih obroka; uključite u jelovnik voće i povrće, peciva od integralnog brašna, ribu, krtu piletinu i puretinu. 

Isprobajte elastične kompresivne čarape, koje se preporučuju kod poremećaja venske cirkulacije jer sprečavaju zaostajanje krvi na periferiji tijela. Protiv niskog pritiska primjenjuje se i nekoliko lijekova. Fludrokortizon povećava volumen krvi i pritisak, a midodrin je namijenjen ublažavanju posturalne hipotenzije.

Kretanje potiče krvotok

Kod niskog pritiska preporučuje se redovno tjelovježbu radi bolje cirkulacije. Korisni su šetnja, plivanje, bicikliranje i druge aerobne vježbe. Izbjegavajte vježbe s naglim promjenama položaja tijela i one u kojima je glava ispod nivoa srca. Iako pri ustajanju sila teža tjera krv prema dolje, tijelo to kompenzira ubrzanim radom srca i sužavanjem krvnih žila, kako bi dovoljno krvi doprlo do mozga.

Kod nekih ljudi kompenzacijski je mehanizam poremećen, što vodi do pada pritiska. Ostali uzroci niskog pritiska su adrenalna insuficijencija, nizak šećer u krvi, dijabetes zbog dehidracije usljed pojačanog mokrenja, manjak vitamina B9 i B12, triciklički antidepresivi i Viagra.