Nikad nismo bili zabrinuti za zdravlje: Može li stres izazvati povišenu temperaturu?

0
157

Stres može imati snažan utjecaj na tijelo, pa osobe koje su mu izložene znaju patiti od nesanice, imati ozbiljnih problema s probavom, a ženama može doći i do poremećaja s menstruacijom, dok muškarcima s erektilnom disfunkcijom. Postavlja se pitanje može li tijelo kada je pod stresom imitirati simptome stvarne bolesti kao što je povišena temperatura što bi bilo posebno nezgodno u ovom trenutku kada nam se svima stalno mjeri temperatura, piše Health.

Prvo bi trebalo definirati što se uopće smatra povišenom tjelesnom temperaturom. Odrasla osoba kao simptom bolesti može uvažavati temperaturu iznad 37,2 C do 37,5 C ovisno o dobu dana. Temperatura od 37 C ne smatra se povišenom i nije razlog za uznemiravanje, a raspon normalne temperature je od 36,0 C do 37,2 C.

Temperatura je znak infekcije ili neke druge bolesti, ali zasad nema značajnih istraživanja koja dokazuju bilo kakvu povezanost stresa i porasta tjelesne temperature.

„Stres može uzrokovati neke fiziološke promjene poput crvenila, ali to je vrlo površno istraženo. Isto tako to ne mijenja temeljnu tjelesnu temperaturu“, rekao je dr. Donald Ford, ljekar porodične medicine za Health.

Ni mnogi drugi ljekari nisu upoznati sa studijama koje bi dovodile u korelaciju stres i vrućicu i tvrde da nema razloga zaključiti kako je sama po sebi može izazivati. Kada pacijent ima povišenu tjelesnu temperaturu njegov ljekar, najčešće neće među potencijalne uzroke uvrštavati stres.

Ako u svoju tražilicu upišemo isto pitanje može se naići na pozitivan odgovor koji se zove psihogena groznica za koju se pretpostavlja da je temperatura uzrokovana stresom. Međutim, malo je istraživanja provedeno na tu temu i nema općeg ljekarskog konsenzusa oko nje.

Većina podataka o psihogenoj groznici dolazi iz članka objavljenog 2015. časopisu „Temperature“ koji je opisuje kao psihosomatsku bolest povezanu sa stresom, posebno viđenu kod mladih žena. Autor članka, dr. Takakazu Oka, objašnjava da bi povišene temperature tijela kod nekih ljudi mogle biti rezultat psihološkog stresa.

„Neki pacijenti dobivaju visoku temperaturu kada su izloženi emocionalnim događajima, dok drugi pokazuju dugoročno nisku temperaturu koja može trajati mjesecima, pa čak i godinama, bilo tokom ili nakon situacija s hroničnim stresom“, objašnjava dr. Oka.

Ovaj nalaz daje se, objašnjava, kada ne postoji nijedan drugi uzrok koji bi mogao objasniti njihovu visoku tjelesnu temperaturu osim stresa. U članku se osvrće i na stanje u kojem dio liječnika ne prihvaća mogućnost da stres bude jedini okidač za vrućicu te i sam priznaje da mehanizmi psihogene groznice nisu posve razumljivi. Navodi istraživanja načinjena nad životinjama koja su pokazala da je psihološki stres kod njih mogao povisiti tjelesnu temperaturu i idu u prilog njegovoj tezi.

Budući da stres nije dobro dokumentiran kao službeni uzročnik vrućice, vjerojatno bi u slučaju povišene temperature ipak u obzir trebalo uzeti mogućnost drugih uzročnika čak i ako ste u jako stresnoj situaciji pogotovo sada u vrijeme pandemije te se potruditi ne izlagati druge opasnosti od zaraze.