Laganje kod djece: Kad su mali to je simpatično, kasnije postaju mudriji

0
117

Stručnjaci kažu da je laganje kod male djece zapravo znak da su postala svjesnija svega oko sebe, razvila su “teoriju uma” – svijest o tome da drugi mogu imati različite želje, osjećaje i uvjerenja o sebi. I dok samo laganje nije društveno prihvatljivo, sposobnost da znaju šta drugi ljudi misle i osjećaju je važna društvena vještina. To je povezano s empatijom, saradnjom i brigom za druge kada se osjećaju uznemireno.

Prve laži kod male djece češće su humoristične nego učinkovite. Naprimjer, kada tvrde da nisu pojeli kolač, a usta i lice su im zamrljani čokoladnom kremom ili optuže psa da je crtao po zidu. Mala djeca znaju da mogu zavarati druge, ali još nisu dovoljno sofisticirana da to naprave uvjerljivo.

U jednoj studiji su djecu od tri do sedam godina zatražili da NE proviruju u misterioznu igračku koja je bila ispred njih. Naravno, sva su to napravila jer je znatiželja bila previše jaka, i sva su kasnije tvrdila da u igračku nisu provirivala. Ali, imala su problema kako se te laži držati, ovisno o starosti.

Djeca od tri do pet godina bila su iznenađujuće dobra u održavanju izraza lica, ali su se izdala opisujući ono što su vidjela. Mali lažljivci stari šest i sedam godina bili su polovično uspješni u zaobilaženju istine – pola ih je uspjelo odglumiti da ne znaju šta je u igrački, a druga polovina se razotkrila.

Djeca što su starija, postaju bolja u održavanju laži, sve više shvaćaju koje vrste laži su uvjerljivije. Postaju, također, svjesnija i morala pa se starija djeca više osjećaju loše kada lažu nego mlađa. Starija djeca i tinejdžeri smatraju prikladnijima bezazlene laži od onih koje su štetne i antisocijalne.

Kod tinejdžera je veća vjerojatnost da će lagati roditeljima i učiteljima vezano za stvari koje smatraju osobnima. Prema jednom istraživanju napravljenom u SAD-u, čak 82 posto tinejdžera je u zadnjih godinu dana roditeljima lagalo o novcu, alkoholu, drogama, prijateljima, o ljubavnom životu, zabavama… Najviše ih je lagalo o prijateljima (67 posto) i o drogama (65 posto). O seksualnom životu u slagali u 32 posto slučajeva.

Također, smatrali su da je sasvim u redu lagati ako se radi o nečemu ličnom, ako laganjem pomažu drugome, ako tako smanjuju mogućnost da će nekoga povrijediti ili ako bi istinom nekome mogli nanijeti štetu.

Kada se zabrinuti?

Hronično laganje u kombinaciji s drugom vrstom neprimjerenog ponašanja je jedan od razloga za zabrinutost – stalna agresija, pravljenje štete drugim ljudima ili na imovini, odbijanje autoriteta, stalno kršenje pravila i nepreuzimanje odgovornosti za svoje postupke.

Drugi razlog za zabrinutost je kada dijete laže kako bi prikrilo druge probleme mentalnog zdravlja zbog srama ili straha. U tim slučajevima bilo bi dobro posavjetovati sa sa stručnjakom, psihologom ili psihijatrom, kao i u situacijama kada laganje remeti svakodnevni život djeteta.

Kako motivirati dijete da govori istinu?

Kao prvo, izbjegavajte prekomjerno kažnjavanje. Djeca čiji roditelji su previše strogi, pretjerano se drže pravila i imaju lošu komunikaciju s njima, puno češće ne govore istinu. Bitno je s djecom razmotriti emocionalne i moralne scenarije. Važno je da shvati kako laž i mogu nanijeti štetu i njima i drugima, kako njihove laži mogu utjecati na emocije drugih, i na kraju krajeva, kako se ona sama osjećaju dok lažu.

Treba navesti djecu da budu ponosna kada govore istinu ističući sve pozitivne aspekte toga. Naime, ako dijete zna da će svaki put kada kaže istinu nastradati, tada će mu biti lakše prešutjeti pravu istinu.

Važno

Koliko god bilo sklono laganju, ako vam dijete spomene da ga netko fizički ili seksualno zlostavlja, to svakako morate ozbiljno shvatiti i istražiti.