Melanom je najzloćudniji tumor kože, a čovjek ga može opaziti već i prije nego što se proširio. U tom smislu najbolja prevencija je samopregled kojeg stručnjaci preporučuju jedanput na mjesec, ili preventivni specijalistički pregled na kojeg bi rizične osobe trebalo otići svake godine. Kod samopregleda treba obratiti pažnju na promjene na koži.
„Promjena bilo postojećeg madeža ili pojava neke nove pigmentacije na madežu koja mijenja boju, oblik, veličinu, koja ima nepravilne ili neravne rubove i neoštro je ograničena prema okolnoj koži, to su sve prvi znakovi da se možda radi o melanomu. Manji broj melanoma su tzv. amelanotični melanomi koji nemaju pigmenta ili imaju vrlo malo pigmenta, znači da nisu smeđe ili crne boje, nego budu uglavnom kao ružičasta izraslina ili mrlja na koži i takve melanom je vrlo teško dijagnosticirati pa čak i educiranim ljekarima, pojasnila je prim. Sanja Poduje, dr. med., spec. dermatologije i subspecijalist dermatoonkologije, KBC Sestre milosrdnice, Klinika za kožne i spolne bolesti.
Rekla je kako općenito treba paziti na sve promjene na koži te odmah reagovati ako čovjek uoči nešto što odskače. Na primjer, ako je inače tamnije puti, pojava ružičaste ili svijetle mrlje na koži alarm je za uzbunu.
S druge strane, ljudi koji su inače svjetlije puti, trebali bi reagovati ako primijete tamnije mrlje ili mladeže.
„Mladež se može pojaviti na bilo kojem dijelu kože. Kod muškaraca je to najčešće na leđima, kod žena na potkoljenicama, iako se i kod njih danas sve više melanoma javlja na trupu. Može se pojaviti i na dlanovima, tabanima, ispod noktiju, u vlasištu, na sluznicama usne šupljine, genitalne sluznica“, upozorila je prim. Poduje.
Istaknula je kako se melanom može pojaviti u svim dobnim i spolnim skupinama, ali postoje i rizične skupine kod kojih se bolest može pojaviti češće nego kod drugih.
„To su ljudi izrazito svijetle puti tzv. fototip 1 i 2, koje na suncu često izgore. Pod rizikom su naručito oni ljudi koji imaju pjegice ili riđu kosu, ljudi koji imaju više od 100 madeža na tijelu ili imaju sindrom displastičnih madeža, osobe koje su već imale drugi tumor kože ili su operirale melanom“, kazala je ona.
Izlaganje opasnim UV zrakama je glavni rizični faktor u nastanku bolesti, ali može se prevenirani opreznim izlaganjem suncu, korištenjem zaštitnih krema i zaštitne odjeće te pripremom kože uzimanjem antioksidansa.
„Osim toga određeni rizik nosi nasljedna genetska mutacija. Svima koji imaju melanom preporuka je da se pregledaju i članovi uže porodice. Posebno su pod rizikom ljudi koji su na imunosupresivnoj terapiji te nakon transplantacije organa imaju veći rizik za razvoj planocelularnog karcinoma i melanoma“, kazala je prim. Poduje.
Osim zaštite od UV zraka, oblik prevencije je i odgovorno ponašanje prema svom tijelu, a to znači redovita kontrola promjena na koži i hitno javljanje ljekaru ukoliko nešto nije u redu.
„Smatra se da polovica pacijenata čeka tri do šest mjeseci da reaguje, a što kasnije reagujemo veća je šansa da će se tumor proširiti ili ići u dubinu uz lošiju prognozu. Ako se primijeti promjena na koži treba je pokazati ljekaru primarne porodične medicine koji mora detektirati koliko je situacija hitna. Hitni pacijenti se kod nas na pregled primaju u roku dvije sedmice“, zaključila je prim. Poduje.
