Kakve posljedice Covid- 19 ostavlja na srce? Na šta treba obratiti pažnju nakon infekcije? Ko je ugrožen?

0
2585

Jedna od četiri osobe koja je hospitalizovana ili je bila u srednje teškom stanju u infekciji od covid-19 virusa pati od srčanog oštećenja, pokazalo je istraživanje objavljeno u Journal of the American College of Cardiology.

Evo pet ključnih podataka

Osobe sa srčanim oboljenjima puno su osjetljivije i ranjivije u infekciji covid -19.

Ako se zarazite koronom i imate kardiovaskularne bolesti ili bilo koje faktore rizika za to:

•        uključujući visoki holesterol,

•        povišeni krvni pritisak,

•        pretilost ili

•        dijabetes

znači da ćete vjerovatnije proći lošije od nekoga sa “boljim startnim stanjem”.

COVID-19  infekcija kod velikog broja pacijenata uzrokuje povredu miokarda ili oštećenje srca.

Oni sa već postojećim kardiovaskularnim bolestima ne mogu tolerirati to povećano oštećenje koje bi neko drugi mogao.

Tjelesni ACE2 receptori – na koje se virus SARS-COV-2 veže – posebno su važni kod osoba sa srčanim oboljenjima i drugim kardiovaskularnim faktorima rizika, jer imaju važnu ulogu u regulaciji procesa kao što su krvni pritisak i upale.

Vezujući se za ove receptore, (virus) uzrokuje puno kaskadnih efekata koji mogu utjecati na upale, stezanje vaših arterija i mogu rezultirati visokim krvnim pritiskom.

Dakle, te osobe moraju biti malo opreznije i ograničiti rizik od prijenosa.

Identifikovan COVID kardiometabolički sindrom

Prepoznajući značaj ovih pojedinačnih faktora rizika, američki istraživači identificirali su novi kardiometabolički sindrom povezan s COVID-om kod pacijenata sa

1. visokom tjelesnom masnoćom,

2. nestabilnim šećerom u krvi (ili dijabetesom),

3. visokim holesterolom i

4. visokim krvnim pritiskom.

Kardiometabolički sindrom je dobro opisan u posljednjih nekoliko decenija.

Čini se da se ta četiri faktora zaista presijecaju i uzajamno djeluju na COVID-19  da bi uzrokovali lošije ishode.

Osobe oboljele od  COVID-19 i metaboličkom i kardiovaskularnom disfunkcijom vjerovatnije će doživjeti zgrušavanje krvi i lošu imunološku funkciju. Gojaznost također može nekome otežati disanje te bi mogao završiti na respiratoru.

Pandemija koronavirusa otkrila je neočekivane kardiovaskularne ranjivosti i potrebu za poboljšanjem kardiometaboličkog zdravlja na globalnom nivou. Za rizične osobe, posebno osobe sa dijabetesom, naglasile su važnost održavanja zdrave prehrane i redovne rutine vježbanja.

Ako je polovina naše populacije pretila, dijabetičar ili ima povišen krvni pritisak, to znači ćemo imati  polovinu populacije koja će lošije proći ako se zarazi.

Srce se uhvati ukoštac sa covidom

COVID-19 prvenstveno cilja pluća i druge dijelove respiratornog sistema, ali virus također može utjecati na srce i pogoršati postojeće srčane tegobe.

To čini uzrokujući akutno oštećenje srca, upalu srca ili povredu srčanog mišića tako da srce ne funkcionira dobro.

Vrlo je često oštećenje srčanog mišića povezano sa upalom, a koje je uzrokovana ogromnim imunološkim odgovorom koji je pokrenuo virus. Postoji snažna veza između upale i zgrušavanja krvi.

Upala može uzrokovati začepljenje žila srca – arterija i izazvati srčani udar.

Što je upala veća, krv se više zgrušava , a zauzvrat, što se krv više zgrušava, to pogoršava upalu. Srčani napadi mogu se dogoditi i kao rezultat oštećenja pluća, pri čemu srce mora više raditi kako bi pumpalo krv u ostatak tijela. COVID-19 smanjuje sposobnost pluća da oksigeniraju krv, tako da se od srca očekuje da odradi mnogo posla zbog veće potražnje kisika.

Puno je stresa na srcu, a opet pluća imaju smanjenu sposobnost, tako da imate neravnotežu kisika i to može dovesti do srčanog udara.

Posljednjih mjeseci postalo je očito da COVID-19 može imati dugotrajne utjecaje a mnogi pacijenti izvještavaju o stalnom umoru, bez daha i “moždanoj magli” sedmicama ili mjesecima nakon infekcije.

Dugotrajna oštećenja nisu još potpuno poznata ali do sada smo vidjeli…

Znamo da kod nekih pacijenata imamo srčana oštećenja, ožiljke na plućima  i druge karakteristika koje se tek pojavljuju.

Većina pacijenata sa COVID-19 potpuno se oporavlja, ali dugoročni rizici za osobe koje su preživjele teške  I srednje teške oblike COVID-19 infekcije i dalje su neizvjesni i rana opažanja su zabrinjavajuća.

Srčani efekti COVID-19 izgledaju jedinstveno

COVID-19 infekcija i posljedice na srce premašile su ono što se obično viđa kod drugih virusnih infekcija.

Kod gripe primjećujemo  porast infarkta miokarda (srčani udar), ali se zaista ne vidi stupanj oštećenja koji se vidi kod COVID-19.

Neki izvještaji koji su izašli iz New Yorka i drugih centara pokazali su da je oštećenje miokarda od 30 do 50 posto hospitaliziranih pacijenata.

Definitivno se taj ekstremni nivo oštećenja ne vidi kod drugih virusnih infekcija.

Dramatična aktivacija zgrušavanja krvi također je vrlo zapanjujuća kod COVID-19.

Zbog svega navedenog, pacijentima koji su prebolovali Covid-19 savjetuje se da smanje aktivnosti i nakon infekcije na što je moguće manju mjeru, da se postepeno vraćaju na redovne dnevne aktivnosti.

Unutar prvih nekoliko mjeseci obavezno je praćenje svih simptoma kao što su kratkoća daha, lupanje, preskakanje srca, bol iza grudne kosti, broj otkucaja u minuti i krvni pritisak. Sve simptome i mjerenja pišite. Preporuka je da se mjesec nakon uradi kardiološki pregled i dijagnostika koja je potrebna prema indikaciji.

(Autor: Dr. Jasmina Ćorović- Kuburović

Poliklinika Atrijum

Džemala Bijedića 185, Avaz Business Center – prizemlje, Sarajevo

Informacije: +387 (0)33 467-444

Email: [email protected]

Web: www.poliklinika-atrijum.ba)