Alergijske reakcije kod djece mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu. Najčešće zahvataju kožu, oči, želudac, nos, sinuse, grlo, jezik i pluća. Obično su ti dijelovi tijela mjesta gdje se nalazi najviše ćelije imunološkog sistema. Njihova je primarna zadaća odbraniti tijelo od virusa i bakterija. Neki simptomi mogu biti slabiji, dok drugi mogu čak i ozbiljno ugroziti život djeteta, donosi Very Well Family. Kako prepoznati simptome alergije?
“Najvažnija stvar koju roditelji moraju znati jest da se česti simptomi alergija obično javljaju zbog mnogih nepovezanih uzroka. Zbog toga je uvijek važno ne samodijagnosticirati alergije i potražiti odgovarajuću procjenu kako bi se razjasnila dijagnoza jer liječenje može uvelike varirati ovisno o uzroku”, kaže dr. David Stukus, profesor kliničke pedijatrije na odjelu za alergiju i imunologiju u Nationwide Children’s Hospital.
Postavljanje dijagnoze
Također je važno napomenuti da nijedna osoba ne reagira na alergen na potpuno isti način. Neka djeca mogu imati jedan ili dva simptoma, dok će druga imati mnoštvo simptoma. Isto tako, neka će djeca imati blagu alergijsku reakciju na alergen, dok druga mogu imati po život opasnu reakciju. Posebno, kada su u pitanju alergije na hranu, lijekove ili ubode insekata. Zato je važno razgovarati s ljekarom o tome šta vaše dijete doživljava kako bi se mogla postaviti tačna dijagnoza. Potencijalni znakovi alergije kod djece su:
začepljen nos
kašalj ili kihanje
svrbež
curenje nosa
svrbež ušiju, usta, kože ili nosa
crvene oči koje svrbe i suze
crvena, suha koža
osip
teško disanje
bolovi u trbuhu
povraćanje
proljev
kratkoća daha
oticanje usana i/ili jezika.
Ponekad će djeca doživjeti tešku, po život opasnu alergijsku reakciju. Poznata kao anafilaksija, ova reakcija može uzrokovati oticanje usana i jezika, otežano disanje, povraćanje, proljev, nizak krvni protisak, nesvjesticu, pa čak i smrt, upozoravaju ljekari.
Većina anafilaktičkih reakcija javlja se kao odgovor na alergene iz hrane, pčelinje ubode, lateks i alergije na lijekove, ali bilo što može izazvati ozbiljnu reakciju. Anafilaksija je hitno stanje. Ako se vaše dijete onesvijesti, usne i jezik mu oteknu ili ima problema s disanjem, važno je odmah nazvati hitnu.
Kada biste trebali testirati dijete na alergije?
Vaše dijete može se testirati na alergije u bilo kojoj dobi. No, važno je napomenuti da alergotestovi nisu zamišljeni kao testovi probira. Treba ih koristiti samo ako postoji medicinska povijest koja ukazuje na prisutnost alergije.
“Nažalost, alergotestovi nisu dobar alat za probir”, objašnjava dr. Stukus. “Ne možemo jednostavno testirati sve i vidjeti što će rezultati pokazati. Alergijski testovi najbolje se koriste kada klinička povijest ukazuje na prisutnost alergije.”
Ako sumnjate da vaše dijete ima alergije, trebali biste porazgovarati o postojećim problemima s djetetovim pedijatrom i zatražiti uputnicu. Nakon toga ćete se sastati s certificiranim alergologom radi konsultacija i testiranja. Kako piše Very Well Family, ljekar će vjerovatno htjeti znati više o reakcijama vašeg djeteta, svim obrascima koje ste primijetili, kao i svim drugim relevantnim informacijama. Nakon što se vašem djetetu postavi dijagnoza, može se raditi testiranje na alergije svake jedne do dvije godine, ovisno o planu liječenja.
Potvrđivanje sumnje
“Odluka o tome hoće li se dijete testirati na alergije treba se temeljiti na svakom pojedinom djetetu i njegovim simptomima. Naprimjer, alergije na hranu nisu suptilne. Postoji vrlo jasna reakcija na hranu, a ponekad i na više od jedne hrane. Testiranje je korisno u potvrđivanju sumnje na alergiju”, objašnjava Jaclyn Bjelac, pomoćnica ravnatelja Centra izvrsnosti za alergije na hranu u Centru za pedijatrijsku alergiju i imunologiju u Clevelandu. Dodaje kako su testovi općenito pouzdani kada postoji povijest simptoma, ali nisu baš precizni kada ih koristite kao alat za probir.
“Kada koristite testiranje na alergije kao alat za provjeru, djeca mogu biti lažno pozitivna na određene alergene iz hrane. Ako nemaju simptome, tada testiranje nije klinički relevantno i najpametnije je ne razmatrati testiranje”, upozorava Bjelac.
