Moždani udar je u Evropi te ostatku svijeta, drugi uzrok smrti. S ciljem podizanja svijesti o moždanom udaru kod žena, kod kojih su simptomi često nešto neobičniji nego kod muškaraca, od 2019. godine prvi petak u februaru obilježava se kampanja pod nazivom Dan crvenih haljina. Kada je u pitanju prevencija, važno je znati kako prepoznati simptome moždanog udara.
Uzroci i faktori rizika
Faktori rizika od moždanog udara uključuju pušenje, nepravilnu prehranu, tjelesnu neaktivnost, pretilost, povećanu konzumaciju alkohola, visoki krvni pritisak, povišeni holesterol, šećernu bolest i bolesti srca, dok su specifični faktori rizika za moždani udar kod žena sljedeći:
oralni kontraceptivi
trudnoća
preeklampsija
korištenje hormonske nadomjesne terapije
česte migrene s aurom.
Atipični i često nejasni simptomi prvenstveno se javljaju kod žena, zbog čega se ovo opasno stanje često ne otkrije na vrijeme te samim time dovodi do povećanog postotka smrtnosti.
Simptomi moždanog udara
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada. Podrazumijevaju iznenadnu utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, posebno ako je zahvaćena samo jedna strana tijela, iznenadne smetnje govora ili vida, gubitak ravnoteže, vrtoglavice te naglu, jaku glavobolju koja može biti praćena mučninom ili povraćanjem.
Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih te upravo zbog toga stvaraju problem jer u većini slučajeva nisu prepoznati kao simptom moždanog udara pa liječenje nerijetko bude odgođeno, donosi HZJZ. Ti simptomi su sljedeći:
gubitak svijesti ili nesvjestica
opća slabost
poteškoće ili kratkoća daha
zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
nagle promjene ponašanja
uzrujanost
halucinacije
mučnina ili povraćanje
snažna glavobolja
štucanje.
U slučaju da primijetite bilo koji od navedenih simptoma, potrebno je smjesta potražiti ljekarsku pomoć kako bi se obavile dodatne pretrage.
Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza. Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u zidovima krvne žile. To uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje zida krvne žile. Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda. U dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći.
