Nataša Jovanović, pedijatar, otkriva sve o sezonskim alergijama kod djece.
U toku proljetnih i ljetnjih mjeseci kod neke djece se mogu javiti tegobe u vidu kijavice, zapušenosti i curenja nosa, peckanja, svraba i suzenja očiju, osjećaja pritiska u sinusima. Uzrok su zrnca polena, koja proizvode i oslobađaju biljke u fazi oprašivanja. Djecu sa simptomima alergije na polen (medicinski – alergijskim rinitisom ili alergijskim konjuktivitisom) prepoznajemo po tome što dišu na usta zbog stalno zapušenog nosa, blijeda su, a imaju tamne podočnjake, trljaju dlanom nosit će odozdo na gore da bi ih otpušili, imaju natečene, suzne, osjetljive oči koje svrbe, kašljucaju nadražajno sedmicama, žale se da ih svrbi grlo, pa jezikom trljaju tvrdo nepce „da počešu“. Neka djeca imaju i simptome otežanog disanja, stezanja i sviranja u grudima (alergijsku astmu) ili ekcem na koži.
Često pitanje u praksi je kako da roditelj razlikuje alergiju i prehladu, kada u oba stanja dijete kašlje, curi mu nos, grebe ga grlo?
Ukoliko dijete ima povišenu temperaturu, pa i onu 37,5C to je prehlada. Alergije nikada ne idu uz povišenu temperaturu. Sekret u nosu kod alergija je uvijek bistar, providan, vodenast, može da traje sedmicama, obično nos svrbi, dok kod prehlade sekret iz nosa bude prvih par dana bistar, a zatim sluzav, gust, žute boje. I u prehladi i alergiji oči mogu biti vodenaste, suzne, ali ukoliko primjetite da dijete trlja oči jer ga svrbe, to ukazuje na alergiju. Kašalj prehlađenog djeteta prvo bude suh, nadražajni, zatim većina počne da „iskašljava“. Kod alergije, kašalj je uvijek suh, dugotrajan, nastaje zbog slivanja bistrog sekreta niz zadnji zid ždrijela, a svi simptomi su uvijek izraženiji dok ste napolju. Simptom alergije je i uzastopno kihanje po nekoliko puta vezano, čeone glavobolje u vrijeme cvjetanja trave, drveća, korova. I najzad, simptomi prehlade će nestati nakon 7-10 dana, a alergija traje sedmicama, pa čak i mjesecima. I ne zaboravite, veća je mogućnost da se alergija javi u porodicama u kojima neko od članova već ima alergiju.
Postoje tri sezone cvjetanja polena, u rano proljeće, od sredine februara do početka maja cvjeta drveće, trave najintenzivnije cvjetaju od maja do polovine juna, korov (ambrozija) cvjeta od druge polovine maja do novembra. Ambrozija je najalergogenija biljka naše regije, odgovorna za 75% svih alergija na polen.
Kako se postavlja dijagnoza?
Alergija na polen se rijetko javlja prije druge godine života, za razliku od alergije na prašinu, grinje, hranu. Obično se javlja u predškolskom i školskom uzrastu, svoj vrhunac dostiže u dvadesetim godinama, ali se može po prvi put javiti i u odraslom dobu. Simptomi počinju već od kraja februara i traju do novembra (globalno zagrijavanje je produžilo sezonu cvjetanja biljaka, pa se i koncentracija polena duže održava u vazduhu). Alergolog će laboratorijskim analizama i kožnim testovima tačno utvrditi na koju vrstu polena je dijete alergično, da li postoji ukrštena alergija sa nekim namirnicama, da li postoji alergija i na još neke alergene iz kuće. To je važno jer kod alergije na polen terapiju treba uključiti ne kada su simptomi najizraženiji, već dvije sedmice prije cvjetanja biljke na koju je dijete alergično. Određene namirnice sa kojima postoji ukrštena reakcija treba jesti samo termički obrađene ili isključiti iz ishrane.
Roditelji lako mogu saznati kada i koliko dugo cvjeta biljka na koju je dijete alergično preko kalendara cvjetanja biljaka (polenski kalendar). Preporuka je i da prate prognozu koncentracije polena koju za veće gradove u Srbiji svake nedelje objavljuje Agencija za zaštitu životne sredine.
U BiH peludnu prognozu objavljuje Federalni hidrometeorološki zavod.
Šta roditelji mogu da urade da olakšaju djetetu simptome alergije na polen?
Potrudite se da izbjegnete alergene koliko je u vašoj moći. Koncentracija polena u vazduhu je najveća ujutru (između 5 i 9 sati) i uveče, naročito ako je sunčan i vjetrovit dan. Zato savjetujemo da boravite u prirodi i provjetravate prostorije u popodnevnim satima. U toku provjetravanja stavite prekrivače preko kreveta, a veš tih dana nemojte ostaviti da se suši napolju (naročito ne dječiju odjeću, posteljinu i peškire). Po povratku kući isperite nozdrve fiziološkim rastvorom ili rastvorom morske soli kako biste sprali alergene sa sluznice. Stavite hladne obloge na oči kako biste umirili svrab. Presvucite se čim uđete u kuću, umijte ili istuširajte, a svako veče operite kosu jer se čestice polena zdržavaju na garderobi, u kosi, na koži.
Ako je po prognozi izmerena jako visoka koncentracija polena u vašem gradu, a morate da izađete, stavite masku, šešir i naočale koje dobro pokrivaju oči. Za takve dane, umjesto provjetravanja koristite klima uređaje ili poslije provjetravanja uključite prečišćevače vazduha sa HEPA filterima koji će pokupiti zrna polena iz vazduha u sobi.
Planirajte odmor ili slobodne dane prema kalendaru cvjetanja, na mjesta gdje je manja koncentracija polena. Ako su vam simptomi najizraženiji u rano proljeće kada cvjeta drveće preporučuje se da u tom periodu boravite u visokoplaninskom području, iznad granice šume. Ako ste alergični na polen trava, korova, u toku ljeta i rane jeseni, u to vrijeme bar nekoliko dana boravite u šumskim ekosistemima ili na moru. Birajte avgust i septembar za ljetovanje da biste izbjegli cvetanje ambrozije. Najbolji način prevencije proljetnih alergija je ipak košenje alergogenih trava i korova prije perioda cvjetanja, najmanje 3-4x u toku ljeta (jul, avgust, septembar), a to je još uvijek veliki izazov za većinu gradova.
Piše: Nataša Jovanović, pedijatar za Zadovoljna.rs
