Visoki holesterol može dovesti do brojnih zdravstvenih problema, a ako se ne liječi, ovo stanje povećava rizik od srčanih i kardiovaskularnih bolesti kao što su srčani udar, moždani udar i vaskularna demencija. Uglavnom se javlja zbog pretjerane konzumacije masne hrane, nedovoljno tjelovježbe, prekomjerne težine, pušenja i alkohola, ali ponekad uzrok povišenog holesterola može biti i genetika. Iako postoje određeni simptomi koji mogu jasno ukazivati na povišen nivo holesterola u krvi, velika većina ljudi dijagnozu dobije tek kada sazna svoju krvnu sliku. Međutim, postoji znak povišenog holesterola vidljiv na stopalima.
Kako donosi NHS, lomljivi nokti na nogama ili nokti koji jako sporo rastu također mogu ukazivati na visok nivo holesterola u krvi. Osim toga, lomljivi nokti na nogama mogu pomoći i u prepoznavanju periferne arterijske bolesti (PAD), stanja uzrokovanog nakupljanjem masnih naslaga unutar naših arterija, koja se često pojavljuje upravo na stopalima.
Holesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog porijekla. Bez holesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Iz njega nastaje više vrsta hormona, ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Također, dio je i molekule vitamina D. Holesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, naročito masti.
Budući da je holesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sistema i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Stoga holesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini. To su prijenosnici holesterola i drugih masnoća u krvi.
LDL-čestice sadrže holesterol koji se naziva „lošim holesterolom“ jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i zidove krvnih žila. HDL-čestice nazivaju se „čistačima“, a kolesterol iz njih „dobrim holesterolom“. One odnose taj suvišan holesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegov povišen nivo u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.
Preporučena vrijednost ukupnoga holesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L, a vrijednost LDL-holesterola manja od 3,0 mmol/L. S HDL-holesterolom je drugačije, za njega je bolje da je što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/L.
Vrijednosti koje se navode kao normalne na nalazima većine laboratorija predstavljaju najčešće prosječne vrijednosti u nekoj sredini i ne upućuju na povezanost s bolešću. Zato je najbolje konsultovati se ljekarom koji će na osnovu vašeg zdravstvenog stanja (poput postojanja drugih bolesti i/ili faktora rizika) odrediti za vas poželjne vrijednosti masnoća u krvi.
