Iza svake jake žene stoji slaba štitna žlijezda. Tako glasi jedna poruka koja poslednjih dana kruži društvenim mrežama. Otuda pitanje da li je zaista tako – da li žene koje „mogu sve“ i koje, nerijetko ćutke, postižu brojne obaveze, po pravilu pod ogromnim stresom, na kraju osjete problem sa štitnom žlijezdom? O tome za Novu.rs je govorila doktorica Ivana Šešić.
Uzrok – geni
„Hašimotova bolest, koja je najčešće oboljenje štitne žlijezde, jeste nasljedna bolest. U skoro 100 odsto slučajeva neko u porodici ima bolest. Stres može da bude jedan od okidača za razvoj bolesti, ali konkretan uzrok ne može da bude stres. To je jednostavno glupost i medicina nema veze s tim“, kaže doktorica Ivana Šešić, specijalistkinja radiologije i DokTok doktorica.
Ona napominje stoga da su žene koje su pod stresom, ali nemaju genetske predispozicije za bolest štitne žlijezde, pod izuzetno malim rizikom da obole.
Jasno je da stres nikako nije dobar, te doktorica napominje da užurban način života, kao i nedostatak fizičke aktivnosti, neadekvatna ishrana, pušenje jesu neki od faktora rizika za oboljenja štitne žlijezde – ako postoji genetski preduslov.
„Oboljenja štitne žlijezde su češće prisutna kod ženske populacije, smatra se, kao posljedica prisustva veće koncentracije estrogena nego kod muškaraca.
Naime, štitna žlijezda je endokrina žlijezda, oblika leptira ili štitna i lokalizovana je na prednjoj strani vrata, neposredno ispod Adamove jabučice. Normalna, zdrava štitna žlijezda nije vidljiva. Produkuje hormone koji regulišu metaboličke procese, kao i hormon kalcitonin, koji reguliše koncentraciju kalcijuma u organizmu.“
Otok prvi znak za uzbunu
A kada se savjetuje pregled štitne žlijezde?
„Kad se pojavi otok u predjelu vrata sa ili bez bola, gubitak tjelesne težine i pored dobrog apetita, nervoza, znojenje, lupanje srca, genetska predispozicija.“
Doktorica Šešić navodi da pored Hašimota postoji još nekoliko najčešćih oboljenja štitne žlijezde. To su hipotireoidizam – smanjena sinteza tireoidnih hormona, hipertireoidizam – povećana produkcija tireoidnih hormona, graves – bolest poznatija kao autoimuni poremećaj, zatim struma – nekancerozno uvećane štitne žlijezde, kao i nodozne promene štitne žlijezde – maligne i benigne.
„Simptomi koji prate oboljenja štitne žlijezde su podijeljeni u dvije grupe. Simptomi koji prate hipotireozu su osjećaj umora, pospanosti, povećenje tjelesne težine, češći i obilniji menstrualni ciklusi, opstipacija, suha koža. S druge strane, hipertireozu prate osjećaj nervoze i uznemirenosti, nesanica, neredovni menstrualni ciklusi, palpitacije, ubrzan rad srca, gubitak tjelesne težine, uvećanje štitaste žlijezde, pojačano znojenje.“
Za pregled uvijek mora da se nađe vremena
„U prevenciji oboljenja štitne žlijezde preporučuje se ishrana bogata vitaminima i mineralima, zatim upotreba voća i povrća koji sadrže antioksidanse, kao i unos ribe, jer sadrži omega 3 nezasićene masne kiseline. Kao prevencija strume (gušavosti) još prije oko 50 godina započeto je jodiranje kuhinjske soli. Naravno, savetuju se i redovni ljekarski pregledi (najmanje jednom godišnje), koji podrazumijevaju klinički pregled, laboratorijske analize hormona štitne žlijezde uz ultrazvučni pregled.
Oboljenja štitne žlijezde nije teško liječiti. Redovna terapija i redovni ljekarski pregledi uz promjene načina života u smislu zdrave ishrane, prestanka pušenja, redovne fizičke aktivnosti omogućavaju normalan kvalitet života“, kaže doktorica Šešić.
