Savremena psihologija smatra da nema tog znanja koje ne može biti preneseno na dijete, a da se ne može preko igre iskazati, predstaviti ili predočiti. Ono što je važno za dijete je da su intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj sinhronizovani, usaglašeni, odnosno da prate jedan drugog.
U današnje vrijeme imamo sve češću pojavu da se intelektualni kapaciteti djece razvijaju kroz školske i vanškolske aktivnosti, koje podstiču verbalne i numeričke sposobnosti kao i sposobnosti pamćenja i reprodukovanja naučenog. Emocionalne kompetencije i socijalni razvoj sve češće ostaju po strani, jer su djeca sve više za računarom. Sve više gledaju i posmatraju, umjesto da čitaju, maštaju, emocionalno proživljavaju kroz saosjećanje i razumijevanje uzročno-posljedičnih veza koje su dovele do različitih emotivnih stanja.
Mašta, zamišljanje i proživljavanje doživljaja kroz vođenu igru su najbolji put da se dijete pripremi za sve ljepote proživljenih iskustava, da sakupi snagu da izdrži pritisak negativnih emocija koje su sastavni dio svakog i svačijeg životnog puta. U igrama i igrokazima koriste se različita didaktička sredstva, a najpoznatije i najrasprostranjenije je plišana igračka.
Plišane igračke su odavno pokazale svoju uspješnost kao prelazni objekt u fazi odvajanja od zavisnosti od majčine blizine. Plišana igračka je dobra emocionalna potpora i kvalitetna podrška da dijete izdrži početne izazove.
Plišana igračka pomaže razoju emocionalnih kompetencija i osigurava bolju socijalizaciju. Preko plišanih igračaka koje imaju ime, osobine, funkciju odnosno ulogu u životu.
