Baš kao i na nikotin i druge supstance, tijelo se lako navikava na redovne doze kofeina. Ako samo jednom preskočite jutarnju kafu ili je namjerno zamijenite čajem ili prirodnim sokom, moguće je da će se javiti simptomi apstinencijskog sindroma ili sindrom sustezanja, pojašnjava MNT. Jedan od glavnih simptoma takvog sindroma je glavobolja. Australski naučnici u svom su istraživanju otkrili da šolja kvalitetne kafe bez kofeina može pomoći spriječiti da vas boli glava.
Kvalitetna kafa bez kofeina je ključ
U istraživanju provedenom na Univerzitetu Sidney naučnici su dvjema grupama ljudi umjesto obične kafe ponudili beskofeinsku. Dok je jedna grupa mislila kako pije običnu kafu s kofeinom, drugi su bili svjesni da kafa koju piju nema kofeina. Rezultati su iznenadili i naučnike. Obje grupe su pokazale znatno manje simptome apstinencijskog sindroma. Ključno je, čini se, da odaberemo kvalitetnu beskofeinsku kafu.
“Uvjerljiva šolja kafe bez kofeina ima moć znatno smanjiti simptome sustezanja kada osoba koja je pije nije svjesna da je bez kofeina”, rekao je glavni autor istraživanja dr. Llew Mills za University of Sydney News. “Ali naše istraživanje sugerira da čak i ako su ispitanici svjesni da piju kafu bez kofeina, simptomi izostaju”, dodao je. Dr. Mills je za Medical News Today rekao da bi kafa bez kofeina trebala djelovati sve dok “nema okus kafe bez kofeina”.
Snaga sugestije u medicini
Ovakav rezultat odličan je primjer samosugestije odnosno placebo efekta u medicini. “Mehanizam otvorenog placeba vjerovatno uključuje automatsko i nesvjesno reagiranje tijela na utjelovljeni ritual ispijanja kafe koji tjera centralni nervni sistem da reagira sličnim smanjenjem simptoma kao da je osoba popila pravu šolju kafe”, objašnjava za MNT dr. Ted Kaptchuk. On je vodeći stručnjak na području placebo efekta. Dodaje kako je takav proces već poznat u svijetu neuroznanosti pod nazivom “prediction coding” ili kodiranje predviđanjem. On se smatra kritičnim za formiranje simptoma.
Kafa s kofeinom ima prednosti, ali i nedostatke
Mnogi od nas ne mogu zamisliti započeti dan bez tople šolje kafe, a da je ona korisna potvrđuju i brojna istraživanja. Manje doze kafe mogu smanjiti rizik pojave dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, karcinoma debelog crijeva te Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) navodi da konzumacija do 400 mg kofeina kroz dan, što odgovara otprilike četiri šolje kafe, ne bi trebala izazvati probleme kod zdrave odrasle osobe. Vrijednosti su nešto niže za starije osobe i trudnice.
Iako četiri šolje kafe već zvuči mnogo, mnogi piju i više šolja kafe od toga u jednom danu. Konzumacija prevelike količine kafe može uzrokovati nesanicu, nervozu, mučninu, ubrzan rad srca, anksioznost te bolove u prsima. Zabilježeni su i slučajevi smrti kojima je uzrok jako velika doza kofeina, navodi WebMD.
Problem kod odvikavanja od kafe ili smanjenja konzumacije je upravo apstinencijski sindrom. Može se manifestirati kroz glavobolje, umor, loše raspoloženje, smanjenu koncentraciju, mučninu pa čak i bolove u mišićima. Novo otkriće australskih naučnika dobro će doći svima koji pokušavaju smanjiti unos kafe, a istovremeno ne žele iskusiti neželjene simptome. Vrijeme je, dakle, da potražite kvalitetnu beskofeinsku kafu. Ona će zadovoljiti vaš centralni nervi sistem, ali i nepce.
