Imate li simptome bolesti perifernih arterija moguće je da će vam biti potreban dodatni medicinski tretman. To mogu biti lijekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka, za snižavanje krvnog pritisaka i holesterola te za kontrolu boli i drugih simptoma.
Kod bolesti perifernih arterija dolazi do suženja u žilama i smanjuje se dotok krvi u udove, uglavnom u noge, i to zbog skupljanja masnih naslaga u arterijama. Takva suženja, osim što stvaraju probleme u nogama, mogu smanjiti i dotok krvi u srce i mozak. Ako uočite neke od niže spomenutih promjena na nogama, možda ne bi bilo loše da posjetite ljekara.
Simptomi bolesti perifernih arterija su:
- sjajna koža na nogama
- bolni grčevi u kukovima (jednom ili oba), u butini ili u mišićima potkoljenice, i to nakon određenih aktivnosti, poput hodanja ili penjanja stepenicama
- utrnulost ili slabost nogu
- hladnoća u jednoj potkoljenici ili stopalu, naročito u poređenju s drugom stranom
- rane na prstima, stopalima ili nogama koje neće zarasti
- promjena boje nogu
- gubitak kose ili sporiji rast dlaka na stopalima i nogama
- sporiji rast noktiju na nogama
- bez pulsa ili je puls slab u nogama ili stopalima
- erektilna disfunkcija kod muškaraca
Na povećane rizika od razvoja bolesti perifernih arterija utječe pušenje, dijabetes, pretilost (indeks tjelesne mase veći od 30), visoki krvni pritisak, visok holesterol, starenje (naročito nakon 50 godine života) te porodična historija bolesti perifernih arterija, bolesti srca ili moždanog udara.
Ljudi koji puše ili imaju dijabetes su zbog smanjenog protoka krvi pod najvećim rizikom od razvoja bolesti perifernih arterija, ističu u klinici Mejo. Napominju kako liječenje bolesti perifernih arterija ima dva glavna cilja:
Upravljajte simptomima, poput boli u nogama, tako da pacijent može normalno nastaviti s fizičkim aktivnostima.
Zaustavljanje napredovanja ateroskleroze u cijelom tijelu kako bi se smanjio rizik od srčanog i moždanog udara.
Kao prvo, važno je promijeniti neke životne navike kako bi rizik od razvoja komplikacija bio što manji. Na primjer, ako pušite – prestanite s tim ili bolujete li od dijabetesa, držite ga pod kontrolom. Također, hranite se zdravo, redovno vježbajte, otopite višak kilograma i pokušajte živjeti pod što manje stresa.
Imate li simptome bolesti perifernih arterija moguće je da će vam biti potreban dodatni medicinski tretman. To mogu biti lijekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka, za snižavanje krvnog pritisaka i holesterola te za kontrolu boli i drugih simptoma.
Postoje i zahvati na krvnim žilama koji pomažu – angioplastika i aterektomija.
Angioplastika je postupak koji se praktikuje za otvaranje začepljenih žila i to na način da se u žilu putem katetera umetne mali balon koji se potom na mjestu suženja napuhne. To se često kombinuje s postavljanjem male žičane mreže – stenta koji arteriju kasnije drži otvorenom, odnosno smanjuje mogućnost ponovnog suženja.
Aterektomija je postupak uklanjanja naslaga iz iz arterija, a koje ometaju protok krvi. Kad se te naslage uklone, arterija se širi i poboljšava se cirkulacija.
Ateroskleroza se može pojaviti u bilo kojem dijelu tijela
Ateroskleroza je sužavanje i zadebljanje arterija, i razvija se godinama bez da uzrokuje simptome. Može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Ukoliko se pojavi u blizini srca govorimo o koronarnoj arterijskoj bolesti, ukoliko se pojavi u nogama govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti. Sužavanje i zadebljanje arterija događa se zbog nakupina masnog materijala, holesterola i drugih supstanci na zidovima krvnih žila. Ove naslage nazivamo plak. Puknuće plaka može dovesti do srčanog ili moždanog udara.
Prema nekim procjenama, oko 17,5 miliona ljudi u svijetu premine od kardiovaskularnih bolesti svake godine, a 80 posto se odnosi na stanovnike zemalja sa srednjim i niskim dohotkom. Kardiovaskularne bolesti uglavnom su uzrokovane aterosklerozom – promjenama, oštećenjima i naslagama na stenkama arterija.
Svaka bolest srca, vaskularne bolesti mozga odnosno bolesti krvnih žila mozga spadaju u kardiovaskularne bolesti. Najčešće kardiovaskularne bolesti uključuju koronarnu srčanu bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularnu bolesti (npr. moždani udar). Kontrola uzroka rizika kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, upotreba duhanskih proizvoda i kontrola krvnog pritiska mogu smanjiti rizik od navedenih bolesti.
