To što ste imali kontakt sa kancerogenom materijom ne znači nužno da ćete dobiti rak. Vaša šansa da se razbolite zavisi od mnogo stvari – naprimjer, koliko ste dugo bili izloženi toj supstanci. Vaši geni takođe igraju bitnu ulogu.
Istraživači koriste različite metode da bi odlučili da li nešto treba nazvati kancerogenom. Velike doze supstance daju se laboratorijskim životinjama da bi se vidjelo da li obolijevaju od raka. Naučnici također proučavaju rezultate mnogih studija.
Ovo je 10 kancerogena za koje bi trebalo da znate.
Duhan
Nije važno da li ste pušač ili udišete tuđi dim. Poznato je da najmanje 70 hemikalija u duhanu uzrokuje rak oštećujući vašu DNK. Duhan bez dima može izgledati sigurnije, ali i on može dovesti i do raka. Čak i povremeno pušenje povećava rizik, pa razgovarajte sa svojim ljekarom o načinima prestanka pušenja.
Radon
Ovaj gas se u malim količinama javlja u prirodi, gdje nije opasan. Ali ako se nakupi u zatvorenom prostoru i vi ga udahnete, radon vam oštećuje sluznicu pluća. To je najčešći uzrok raka pluća kod nepušača. Ne možete vidjeti ni osjetiti miris radona, ali posebnim testom možete provjeriti nivoe u vašem domu.
Azbest
Čvrsta, sitna vlakna u azbestu pomažu u jačanju proizvoda poput krovne pločice, plafonskih pločica i djelova automobila. Pa ipak, ako se ova vlakna oslobode i vi ih udahnete, ona se mogu nataložiti u vašim plućima. Studije na ljudima i životinjama pokazale su da je azbest kancerogen. Ako na svom poslu dođete u kontakt sa njim, nosite zaštitnu opremu. Ako je u vašem domu i treba ga ukloniti, angažujte stručnjaka.
Hrskava, smeđa hrana
Kada se neko povrće, poput krompira, zagrije do velikih temperatura, može da ispusti hemikaliju zvanu akrilamid. Studije pokazuju da su pacovi koji su uzimali akrilamid u vodi za piće oboljeli od raka, pa istraživači smatraju da bi i ljudi mogli. Količinu koju pojedete možete smanjiti tako što hranu pečete, pržite ili tostirate dok ne dobije blago tamniju boju, umjesto zlatne ili tamno braon. Akrilamid se također nalazi u mnogim proizvodima koje kupujete, kao i u duhanskom dimu.
Formaldehid
Od šperploče do nekih tkanina, ova hemikalija se koristi u mnogim proizvodima za domaćinstvo. Studije na laboratorijskim pacovima i ljudima koji imaju utjecaj formaldehida na poslu pokazuju da može da izazove rak. Prije kupovine bilo kakvih proizvoda od drveta ili namještaja za vaš dom, saznajte da li sadrže formaldehid. Svakodnevno provjetravajte kuću i održavajte nivo vlage na niskom nivou pomoću klima-uređaja.
Ultraljubičasto zračenje
Studije pokazuju da se ultraljubičasti (UV) zraci, bilo od sunca ili iz solarija, upijaju u vašu kožu i oštećuju njene ćelije. Većina slučajeva raka kože nastaje zbog UV zraka. Zagađenje i klimatske promjene čine ove zrake jačima. Da biste bili sigurni, zaštitite kožu zaštitnom kremom, nosite kapu i sunčane naočale i izbjegavajte solarij.
Alkohol
Što više alkohola pijete, veće su šanse za dobijanje određenih vrsta karcinoma. Jedan od razloga za to mogu biti kancerogene hemikalije koje se koriste prilikom proizvodnje piva, vina i žestokih pića. Kada pijete alkohol, vaše tijelo ga razgrađuje na hemikaliju nazvanu acetaldehid. Acetaldehid oštećuje vašu DNK i sprečava tijelo da popravi štetu. DNK je ćelijsko “uputstvo za upotrebu” koje kontroliše normalan rast i funkciju ćelije. Kada je DNK oštećena, ćelija može da počne da raste van kontrole i stvara tumor.
Prerađeno meso
Svako meso koje je konzervisano ili aromatizirano može povećati vaše šanse za rak debelog crijeva. Stručnjaci su do tog stava došli proučavajući više od 800 studija. Jesti prerađeno meso povremeno je uredu, ali pokušajte da ograničite hranu koja je soljena, fermentirana, sušena ili dimljena.
Zagađenje
Zagađeni zrak sadrži prašinu i tragove metala koji mogu dovesti do raka. Stručnjaci to znaju iz pregleda podataka od preko 1,2 miliona ljudi širom SAD. Ne možete izbjeći zagađenje, ali možete da mu manje doprinosite – hodanjem ili vožnjom bicikla umjesto vožnje automobila. Ostanite u zatvorenom danima kada je kvalitet zraka loš.
